Kutleša: Zatvarali smo objekte onima koji uporno krše propise

Gost Dnevnika HRT-a bio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, a komentirao je povećan nadzor fiskalizacije u odnosu na prošlu godinu, koliko je objekata dobilo zabranu rada te kako će postupati prema recidivistima koji uporno krše porezne propise.

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša komentirao je gotovo deseterostruko povećanje zabrane rada objektima u odnosu na prošlu godinu rekavši kako su već početkom godine odnosno sredinom travnja najavili pojačane akcije nadzora fiskalizacije.

- Najavili smo zapravo akcije zatvaranja objekata recidivistima koji uporno krše porezne propise i proveli smo ono što smo najavili. Kroz cijelu sezonu radili smo pečaćenje objekata kod onih kod kojih smo utvrdili višekratno kršenje poreznih propisa, prvenstveno neizdavanje računa, objasnio je.

- Tih recidivista nažalost je bilo 448 od 1. lipnja do 15. rujna. Zatvaranje objekata čini se kao jako stroga mjera, ali zapravo se radi o zatvaranju na 8 dana, a zakon nam dozvoljava zatvaranje na čak 6 mjeseci. Za pojedine objekte bila je primijenjena mjera zatvaranja od 15 dana jer su i nakon početnih zatvaranja i upozorenja ponovno počinili porezne prekršaje, pojasnio je.

Suzbijanje sive ekonomije

Kutleša je demantirao da su zatvarali objekte zbog ''par eura viška ili manjka u blagajni'' poručivši da su skupa s kolegama iz Carinske uprave uvijek vodili računa da se radi o najtežim poreznim prekršajima odnosno ''velikim viškovima zatečene gotovine''.

- Radi se o duplim blagajnama i različitim pojavnostima koje su jednostavno morale biti adekvatno sankcionirane. Ovdje moram reći da je značajan dio tih obveznika već ukalkulirao prekršajne kazne koje smo izricali u svoj način poslovanja i upravo zato smo išli s ovom mjerom da jednostavno takve odvratimo od upornog kršenja poreznih propisa odnosno izdavanja računa, poručio je.

Što se tiče problema suzbijanja sive ekonomije te koliko su ovakve mjere efektivne u istome Kutleša je istaknuo podatke broja iznosa računa u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane.

- Fizički pokazatelji, što se tiče turističkog sektora, u dolascima i noćenjima u šestom mjesecu bili su u minusu nekih 5 do 6 posto, dok je fiskalizirani broj računa i iznos računa u tom periodu rastao 2 posto odnosno iznos računa je bio veći 7 posto, a to se nastavilo od sedmog do devetog mjeseca. U svim tim mjesecima je zapravo zabilježen dvoznamenkasti rast iznosa računa, a sama ta činjenica govori o uspješnosti cijelog projekta, ustvrdio je.

Porez od 72 posto na imovinu nedokazanog porijelka

Snažno oporezivanje onih koji neće moći dokazati porijeklo svojih prihoda bit će posebno usmjereno protiv svih recidivista i ''upornih kršitelja propisa''.

- Oni mogu očekivati da će se njima kao fizičkim osobama i odgovornim osobama u društvima i njihovim povezanim osobama, analizirati njihova imovina i u slučaju da se utvrdi nerazmjer između onoga što su stekli u proteklih 6 godina u odnosu na ono što su prijavili, taj iznos bit će oporezovan stopom od čak 72 posto. Ova mjera je zapravo krajnja mjera kojom želimo odvratiti od upornog kršenja poreznih propisa, kazao je ravnatelj Porezne uprave.

Kutleša je rekao kako taj postotak ''već neko vrijeme egzistira'' te kako se postupci nadzora utvrđivanje nerazmjera koriste više od 10 godina te da svake godine imaju oko 100 nadzora.

- To znači da je veći broj samih analiza dok dođemo do ovog broja nadzora i tih fizičkih osoba za koje je potrebno utvrditi ovakav nerazmjer s obzirom na upornost kršenja poreznih propisa, pojasnio je.

Prijave građana u Središnji registar stanovništva

Kutleša se također osvrnuo na projekt Središnji registar stanovništva na temelju kojeg bi građani trebali moći ostvariti svoja prava od sljedeće godine.

- Cijelo vrijeme pozivamo građane da provjere svoje podatke u Registru koji je dostupan na e-Građanin te da daju dobrovoljne izjave. Zasad je 130.000 građana pristupilo, a taj broj nije dovoljan. Očekujemo kud i kamo veće brojke da bi podatci odnosno građani koji su provjerili svoje podatke bili čim točniji da bi na kraju sve one akcije koje država planira iz ovog Registra poduzimati prema građanima, od socijalnih naknada do potvrda iz samog Registra, bili što točniji, kazao je.

- Ovim putem pozivam građane da pristupe Registru, provjere svoje podatke te daju dobrovoljne izjave. Isto tako da, ukoliko shvate da je neki od podataka kriv, mogu ga ispraviti kroz Registar ili se obratiti na ispostavu Porezne uprave, poručio je.