Građani od 1. lipnja mogu pristupiti Središnjem registru stanovništva

Građani će od 1. lipnja moći pristupiti Središnjem registru stanovništva te po potrebi eventualno ispraviti i ažurirati određene podatke, dok će s prvim danom 2027., kada u potpunosti zaživi, registar postati službena osnova za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare.

Registar su na konferenciji za medije u Ministarstvu financija predstavili potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša te državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić-Lugarić.

Prema riječima ministra, registar će od 1. lipnja biti dostupan svim zainteresiranim građanima, a od 1. siječnja 2027. njime će se moći koristiti sva tijela državne uprave, kao i Vlada, kao nositelj ekonomske politike.

Istaknuo je da registar predstavlja velik iskorak u funkcioniranju tijela javne uprave, pa i u pogledu vođenja fiskalne politike, kao i svih politika vezanih za proračun, pri čemu će Vladi omogućiti preciznije usmjeravanje različitih mjera i potpora, prema onima kojima su potrebne.

Rekao je i da razdoblje od početka lipnja do kraja listopada nosi određenu odgovornost građana da uđu u registar, provjere podatke koji su skupljani iz više izvora i po potrebi ih ažuriraju ili isprave, s ciljem da registar bude što vjerodostojniji.

Registru će se moći pristupiti putem sustava e-Građani ili u nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Pritom, sve potrebne informacije o registru, kao i izravan pristup, dostupne su na stranici registar-stanovnistva.gov.hr

Na konferenciji je istaknuto kako se građanima jamče najviši standardi zaštite privatnosti, u skladu s europskom GDPR regulativom.

- Pristup podacima imaju isključivo ovlašteni korisnici - građani i institucije - i to samo kada za to postoji jasna i opravdana zakonska osnova, rečeno je.

Projekt stajao 13,8 milijuna eura

Registar za građane znači brže i jednostavnije ostvarivanje prava, kao i manje administracije, odnosno nepotrebnog prikupljanja dokumentacije i "obilaženja šaltera", s obzirom da će državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz registra moći "crpiti" sve potrebne podatke.

Također, uspostavom registra se ukida i klasičan popis stanovništva, koji će po Ćorićevim riječima od 1. siječnja 2027. biti "kontinuiran".

Govoreći o primjerima benefita od uspostave registra, ministar je naveo da još trenutno postoje određene nepodudarnosti u broja članova pojedinih kućanstava, što može utjecati i na ostvarivanje određenih prava koja se temelje upravo na broju članova kućanstva.

- Tako više neće biti moguća situacija u kojoj, mimo registra, neko kućanstvo komunicira veći broj članova, a temeljem čega bi ostvarilo određene naknade iz segmenta socijalne politike, ustvrdio je Ćorić.

Čelnik Porezne uprave Kutleša je rekao da su Porezna uprava i Ministarstvo financija "puno i predano" radili na integraciji podataka, a u suradnji i s drugim institucijama, kako onima koje su bile izvor podataka, tako i onima koje će biti korisnici registra.

Cijeli projekt stajao je 13,8 milijuna eura, što je Kutleša usporedio s popisom stanovništva, koji je koštao oko 23 milijuna eura.

Registar uključuje oko 5,64 milijuna građana

Središnji registar stanovništva (SRS) je elektronički vođena službena evidencija koja objedinjuje podatke o stanovništvu RH. Sadržava podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i drugim obilježjima te omogućuje učinkovitije vođenje upravnih i drugih službenih postupaka.

Uključuje i podatke o srodstvu te podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, sadržavat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara i službenih evidencija, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, zatim podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju dobrovoljne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri, materinskom jeziku i nacionalnosti, kao i kontakt-podatke.

Registar uključuje sve hrvatske državljane i strance s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj, kao i hrvatske državljane u inozemstvu s OIB-om. Ukupno, riječ je o oko 5,64 milijuna građana.