Varteks je jedna iznimno zanimljiva priča koja nažalost nije uspjela onako kako su mnogi htjeli. Varteks je imao monopol u cijeloj Jugoslaviji i bio je pojam mode. Problemi su se javili početkom privatizacije 1990-ih.
27.05.2024.
23:50
Autor: Jagoda Bastalić/M.M./Labirint/HRT
Varteks je jedna iznimno zanimljiva priča koja nažalost nije uspjela onako kako su mnogi htjeli. Varteks je imao monopol u cijeloj Jugoslaviji i bio je pojam mode. Problemi su se javili početkom privatizacije 1990-ih.
Melita Kliček, zamjenica predsjednika radničkog sindikata Varteksa, smatra da je privatizacija Varteksa počela u pogrešno vrijeme.
Potraj 1994. Anđelko Herjavec postavljen je za generalnog direktora. On je najavio otpuštanje radnika.
- Ja računam da bi trebalo biti otprilike 400 ljudi viška, i to najviše u Tivaru i zatim u ovim većim službama, rekao je tada Herjavec.
Kliček ističe da je Herjavec imao tendenciju micati proizvodnju iz Varteksa, znači onaj čisti biznis jeftinije i viša zarada. Da se proizvodnja makne u Indiju i onaj jeftiniji dio.
- Smanjili su radnike, zatvorio se jedan pogon, ali uvijek je bio gubitak, od kuda, pita se Kliček.
Dodala je da je svaka uprava došla s riječima: mi ćemo spasiti Varteks. Ali nitko nije spašavao Varteks.
- Nakon Herjavca počinje se stvarati atmosfera od dioničara. Mislim da je došlo do situacije u kojoj ti ljudi ne razmišljaju na način proizvodnje i održavanja Varteksa dalje. Oni razmišljaju o prenamjeni Varteksova prostora koji se sastoji od 220 tisuća kvadratnih metara s jedne strane i 42 tisuće kvadratnih metara s druge strane ceste. Indikativno je da je Urbanistički zavod grada Zagreba napravio za Varteks program Varteks, u prosincu 2006. godine. Čitav jedan elaborat koji govori o budućoj prenamjeni Varteksova prostora. Mislim da tu nema prostora za nikakvu tvornicu, rekao je Josip Tot, direktor Varteksovih tvrtki u Stockholmu, Londonu i Ženevi.
- Ispalo je da Varteks živi i dalje. Varteks dolazi u tzv. predstečajnu nagodbu i počinje se na neki način konsolidirati, ali u znatno manjem obimu proizvodnje i u znatno manjem obimu čitavog prometa. I onda se pojavljuje gospodin Nenad Bakić. Dana 17. kolovoza 2017. godine se održala skupština dioničara Varteksa. Na toj skupštini nije bilo Bakića, ali je bio gospodin Zoran Košćec. Ja sam ga pitao je li gospodin Bakić tu, on mi je odgovorio da nije i da on ima njegovu punomoć. Ta je skupština bila jedna farsa. Na njoj se morao prihvatiti prijedlog jedne engleske firme, koja dolazi s 5 milijuna eura i spasit će Varteks. Oni su uzeli neko ime firme i adresu od vrta i dvorišta St. Paul's katedrale u Londonu, ispričao je Josip Tot.
Dodao je kako je tada bilo rečeno da bi taj čovjek ušao u program Varteksa, da se treba smanjiti vrijednost dionice s 50 kuna na 10 kuna.
- Cilj toga je bio da se smanji vrijednost dionica da bi s novcima koje je posudio gospodin Bakić, da bi se kupilo što više dionica, rekao je Josip Tot.
- Englezi su odustali. A ja sam imao likvidnosti dosta jer su mi neke druge investicije bile dobre i rekoh što sad? Dođem i na skupštini, dokapitaliziram jedini praktički firmu i tako postanem značajan dioničar s ulogom koji je s neke strane velik, ali s druge strane nije baš tako ekstravagantno velik i tako sam postanem značajan dioničar u kompaniji, nadajući se da će ona, to je bilo 2018., s tim svježim kapitalom uspjeti sanirati operativne probleme, da se kupi vrijeme, dok ne izvrši predstečajnu nagodbu, ispričao je Nenad Bakić, najveći dioničar Varteksa (2014.-2023.), predsjednik Nadzornog odbora (2018.-2022.), predsjednik Uprave Varteksa 2019.
- Kad je došao gospodin Bakić, mi smo bili doslovno na koljenima. Ne mogu opisati koliko je to bila pozitiva, kupila se tkanina, kreiralo se, radile su se kolekcije, proljeće-ljeto, jesen- zima. Imao si taj feeling napretka, rekla je Kliček.
Tomislav Babić, predsjednik Uprave Varteksa od 2020. do 2022., u Varteks je došao početkom 2019. u dogovoru s gospodinom Bakićem.
- Imali smo istu viziju da od jedne posrnule tekstilne tvornice možemo stvoriti jednu uspješnu modnu kompaniju. U tom razdoblju mi smo 15 dućana otvorili, od toga dva u Sloveniji. Slovenija je bio naš prirodni korak s Varteksom, onda Srbija, rekao je.
- Mi smo počeli proizvoditi modu. Počeli smo ugrađivati najbolje svjetske materijale u odijela, primjerice Loro Piano. To odijelo ne smije koštati ispod 3000 eura, inače vam Loro Piano neće prodati materijal jer sramotite njihov brand. Mi smo ipak uspjeli dogovoriti s njima da kupimo od njih najbolje materijale. A onda je došla korona. Taj prvi val strašno nas je pogodio, rekao je Bakić.
Počele su transakcije s nekretninama. Bakić je sve dogovorio, no, Habor, Hrvatska banka za obnovu i razvoj, rekao je ne.
- Kada sam vidio da od te prodaje nekretnina neće biti ništa i da ne možemo spasiti firmu, ja sam predložio Nadzornom odboru stečaj. Smatrao sam da će sa stečajem radnici dobiti svoje sljedeće tri plaće, da će vjerovnici dobiti i svoja potraživanja, a da će nešto ostati i vlasnicima. Nažalost, to Nadzorni odbor nije prihvatio i nakon toga sam ja otišao, rekao je Babić.
Stjepan Čajić, drugi najveći dioničar Varteksa 2023. smatra da je Varteks iskonski old money brand.
- Kamo god da odem, potpuni stranac mi kaže, you look good. Meni se to ne događa nikad, već samo kad obučem Varteks odijelo. Netko se može truditi da napravi to preko noći, ali nitko ne može fejkat 100 godina tradicije, rekao je.
- Ja sam trebao samo privremeno poslužiti kao nekakva premosnica, kada je došao COVID. U tom periodu je bilo jako teško i meni je prezentirana ta dosta pozitivna priča. Tu sam gdje jesam i pokušavam izvući najbolje iz situacije. Ne vjerujem baš u nekakve državne intervencije, da bi država trebala išta i porezni obveznici spašavati svojim novcima. Ono što mi trebamo, trebamo zainteresirati porezne obveznike s kvalitetom naših odijela da uđu u dućane i kupe tu odjeću. I to je ono čemu se nadam i što mislim da ćemo sigurno uspjeti, rekao je Čajić i dodao kako tvrtka ne gubi nadu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora