10:00 / 01.12.2021.

Autor: Ivica Ružičić/A sada Vlada/Hrvatski radio/HRT/D.D.

Marić: Ključ uspjeha i održivosti javnih financija je u rashodnoj strani proračuna

"Ključ uspjeha javnih financija je u rashodnoj strani proračuna"

"Ključ uspjeha javnih financija je u rashodnoj strani proračuna"

Foto: A sada vlada / HRT

Za ovu godinu posljednji podaci i projekcije pokazuju da je gospodarski rast za 2021. praktički iznad svih onih naših inicijalnih očekivanja. PDV je najvažniji, najizdašniji, prihodom u idućem trogodišnjem razdoblju prelazi čak i iznose od 60 milijardi kuna, što je pokazatelj da je osobna potrošnja u Hrvatskoj jedan od stalnih pokretača gospodarskog rasta, rekao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Ponovio je da se predviđaju prihodi od 165 milijardi kuna te rashodi od 174 milijarde, ali i naveo nekoliko dobitnika u proračunu. To su prije svega ministarstva zdravstva, obrane i - obnove.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić zastupnicima danas predstavlja prijedlog proračuna.

- Predsjednik Vlade i ja ćemo predstaviti uvodno i nakon toga ćemo odgovorima na replike objasniti detalje koji će zanimati saborske zastupnike, a poslije će, naravno, ići rasprava u okviru klubova i pojedinačno. Najvažniji akt koji u tijeku jedne godine Vlada predlaže Hrvatskom saboru za iduću godinu, u kojoj smo, između ostaloga, fokusirani i na pojedine stavke i segmente, ali isto tako vodimo brigu i o ukupnom makroekonomskom, a i općenito efektu takvog proračuna. Što se tiče projekcija i nekakve baze za procjenu samog proračuna, ona je rađena na osnovi gospodarskog rasta iduće godine od 4,4 posto, rekao je Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

- Za ovu godinu zadnji podaci i projekcije pokazuju da je gospodarski rast za 2021. praktički iznad svih onih naših inicijalnih očekivanja i da je sad trenutno u zoni od devet, pa čak i nešto preko toga s obzirom na ostvarenje u trećem tromjesečju, naravno da će onda i dinamika gospodarskog rasta do kraja godine imati određenog utjecaja i što se tiče iduće godine. Međutim, to je osnova na kojoj smo planirali proračun, temeljem njega kompletnu prihodnu stranu proračuna, i sami dobro znamo, a i građani su upoznati, PDV je najvažniji, najizdašniji, prihodom u idućem trogodišnjem razdoblju prelazi čak i iznose od 60 milijardi kuna, što je pokazatelj da je osobna potrošnja u Hrvatskoj jedan od stalnih pokretača gospodarskog rasta. Ne smijemo zanemariti upravo u iduće dvije godine da su glavni pokretači rasta investicije i izvoz roba i usluga, što mislim da je dobro spomenuti, ističe Marić.

Rashodna strana proračuna

- Rashodna strana proračuna je ona koja je uvijek najviše u fokusu svih, i treba biti, tu se uvijek krije ključ uspjeha i održivosti naših javnih financija. Ukupna rashodna strana proračuna, kad zbrojimo sve izvore, je na razini od 173,8 milijardi kuna, kada se oduzmu europski fondovi, ono što utječe na rezultat proračuna, to je negdje 127 milijardi kuna, i kada gledamo samo taj dio i kada uspoređujemo s 2021. godinom, sigurno da za ovu godinu imamo poprilična izdvajanja vezano za obnovu, da se ona konačno i ubrza i krene onim smjerom koji svi skupa želio, u Zagrebu i poglavito na Banovini, naglašava ministar financija.

- Tu je i onaj stalni dio koji se tiče mirovina, zdravstvenog sustava, plaća, svih onih stavki i sastavnica koje uvijek jesu prepoznate u proračunu, naravno, postoje i neke nove poput, referirat ću se i na prošlotjedni posjet predsjednika Macrona Zagrebu i Hrvatskoj, a tu je, između ostaloga, i nabava višenamjenskih borbenih zrakoplova, dodao je.

"Pobjednici i gubitnici proračuna"

Na izjavu da se svaki proračun analizira kroz prizmu najvećih dobitnika i gubitnika, a među najvećim dobitnicima je ministarstvo zaduženo za obnovu, s obzirom na sanaciju štete i obnovu nakon potresa, te zdravstvo, zbog povećanja plaća, ministar Marić je rekao kako i obrana dobiva zrakoplove te bi i njih pribrojio dobitnicima.

- Za zdravstvo smo ove godine uplatili stvarno pozamašan iznos ne bismo li financirali sve potrebe za borbu protiv pandemije, a u isto vrijeme probali smo rokove plaćanja i općenito naša dugovanja, poglavito prema veledrogerijama, držati u koliko-toliko prihvatljivim okvirima, objašnjava Marić.

- Volio bih kada krene uskoro neka detaljnija rasprava o smjeru razvitka zdravstvenog sustava, koju će kolega Beroš predstaviti i mi svi skupa usuglasiti, da se zaista puno više fokusiramo na troškovnu stranu, a ne idemo uvijek tražiti rješenja na prihodnoj strani. Na ovoj godini se možda najeklatantnije vidi da će prihodi dati svoj doprinos, međutim ne mogu riješiti sve, dodaje ministar.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!