10:18 / 22.09.2021.

Autor: HRT

Marić: Prije uvođenja eura trebamo ispuniti određene kriterije

Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Foto: HRT / HTV

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" potvrdio je da je 1. siječnja 2023. realan datum kada bi Hrvatska trebala preuzeti euro, ali napominje da bismo trebali prethodno ispuniti određene kriterije. 

- S jedne strane su to mjere, na koje smo se sami obvezali provesti, u četiri područja - unaprijediti sustav upravljanja i sprečavanja pranja novca, dodatno administrativno neporezno rasteretiti gospodarstvo, unaprijediti stečajni zakon odnosno onaj dio koji se tiče pravosudnog dijela te unaprijediti sustav upravljanja državnom imovinom. S druge strane radi se o konvergencijskim kriterijima, koji EK periodično i redovito prati pojedine države članice. Mislim da Hrvatska tu dobro stoji jer smo u proteklih nekoliko godina izašli iz procedure prekomjernog manjka i nismo više država s prekomjernom makroekonomskom neravnotežom.

- Osim toga tu je i pet mastriških kriterija. Najveći fokus je na fiskalnim kriterijima - da deficit svedemo na 3%, da se javni dug zadovoljavajuće smanjuje, kazao je i dodao da će Hrvatska opet imati iduće godine deficit unutar 3%. 

Na pitanje koliko je hrvatsko gospodarstvo spremno za prihvatiti euro ministar Marić rekao je da Hrvatska ne bi niti došla u situaciju razgovarati s europskim institucijama o euru "da nismo popravili našu fiskalnu poziciju, da nismo uravnotežili proračun, da nismo smanjili javni dug". 

- Mi smo to napravili. A to su i građani vidjeli. To nije bilo zbog Bruxellesa ili Frankfurta, već isključivo zbog nas. 

Strateški stojimo jako dobro jer dosta velika podrška Hrvatskoj od europskih institucija, izjavio je. 

Postoji još jako puno stvari koje trebamo tehnički-operativno napraviti. Nedavno je bila tema kovanog novca. To je ogroman posao, ali smo prionuli radu i to će biti na vrijeme, istaknuo je.

Ministar Marić rekao je i da inflaciju treba shvatiti vrlo ozbiljno, ne samo zbog ispunjavanja kriterija za uvođenje eura, već i zbog samog standarda hrvatskih građana. Navodi da mora biti unutar granice od maksimalno 1,5% više ili manje u odnosu na tri zemlje s najnižom inflacijom. Hrvatska trenutačno ima prosječnu inflaciju koja ne odskače od prosjeka EU, ona je i nešto niža, kazao je među ostalim. 

Marić: Šest mjeseci prije uvođenja eura bit će dualne cijene

Što se tiče formalnog uvođenja eura ministar Marić najavio je da će se minimalno šest mjeseci iskazivati dualne cijene, a nakon 1. siječnja 2023. vidjet će se koliko će onda to još trajati.

Ministar Marić osvrnuo se i na visinu prosječne plaće u Hrvatskoj. Kazao je da je Vlada u prošlom mandatu digla prosječnu neto plaću za oko 1.100 kuna. Govorio je i o Nacionalnom planu za otpornost i oporavak. 

- Trenutačno smo najviše fokusirani na provedbu toga plana. Od 6,3 mlrd. eura prvih 13% stiže uskoro u smislu predujma. Vrlo je jasno definiran okvir kako će se povlačiti i za što se koristiti sredstva, kazao je i dodao da su tu vrlo bitni reformski i investicijski projekti.

Rebalans ide s pripremom proračuna za 2022. godinu

Na pitanje kakvo je stanje proračuna, rekao je da je od turizma npr. u rujnu vrijednost fiskaliziranih računa za 24% viša nego u rujnu 2019. godine. 

- Naravno da je to zadovoljavajuće, ali ja nisam od onih koji sve karte stavlja na turizam. I ostale grane su potegnule. Na prihodnoj strani je relativno zadovoljavajuće, međutim ono što ja stalno ističem - tu je i rashodna strana. Tu leži ključ izazova sadašnjih, ali i onih koje imamo u srednjem roku. 

Rebalans će ići zajedno s pripremom proračuna za iduću godinu. Bit će čisto tehnički kako bi se zaokružila prihoda, odnosno rashoda. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!