Primorac: Ponosan sam što sam bio dio Vlade i sudjelovao u ključnim reformama

Ministar financija u odlasku Marko Primorac gostovao je u emisiji A sada Vlada Hrvatskog radija, u kojoj je rezimirao gotovo tri i pol godine mandata na čelu Ministarstva financija. Vlada ga predlaže za potpredsjednika Upravnog vijeća Europske investicijske banke, a na ministarskoj poziciji trebao bi ga zamijeniti Tomislav Ćorić.

Stabilnost javnih financija i povijesni kreditni rejting

– Iako smo bili u superizbornoj godini, koja se obično ne smatra pogodnom za reforme, iznimno sam zadovoljan svime što smo ostvarili. Teško je izdvojiti jedan projekt, jer je svaki od njih sam za sebe bio velik iskorak, rekao je.

Kao najveće postignuće istaknuo je stabilnost javnih financija i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

– U mom mandatu prvi put smo ispunili oba kriterija iz Maastrichta, ostvarili povijesno visok kreditni rejting na A razini te dovršili ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor, naveo je.

Podsjetio je da je proces uvođenja eura zahtijevao izmjene oko stotinu zakona kako bi konverzija prošla nesmetano, od bankomata do svakodnevnih financijskih transakcija građana.

Obveznice, porezne promjene i digitalizacija

Primorac je podsjetio i na niz drugih projekata: izdavanje državnih obveznica i trezorskih zapisa, ukidanje prireza, jačanje fiskalne autonomije lokalne samouprave, uvođenje poreza na nekretnine te snažan iskorak u digitalizaciji.

– Fiskalizacija 2.0, registar stanovništva, digitalna transformacija Porezne uprave i briga o portfelju javnih poduzeća bili su među ključnim prioritetima, rekao je, dodajući da je upravo upravljanje javnim poduzećima tijekom njegova mandata prešlo pod nadležnost Ministarstva financija.

Završna faza puta prema OECD-u 

Govoreći o ulasku Hrvatske u OECD, Primorac je rekao da je zemlja na samom pragu punopravnog članstva.  Završno izvješće i prezentacija planirani su za siječanj. Glavni tajnik OECD-a dolazi u Zagreb predstaviti drugi ekonomski pregled Hrvatske, a možemo reći da je proces uspješno priveden kraju, izjavio je.

Naglasio je da je Ministarstvo financija bilo zaduženo za 41 pravni instrument i praćenje osam odbora te istaknuo reformu upravljanja javnim poduzećima kao jedan od najvažnijih iskoraka. Primorac je pojasnio da cilj reforme nije nužno ostvarivanje profita.

– Javna poduzeća primarno postoje kako bi pružala javna dobra i usluge. Ako ostvaruju višak, to može značiti da su cijene tih usluga previsoke. Država mora jasno definirati zašto zadržava vlasništvo u pojedinom poduzeću i što želi njime postići, rekao je. Dodao je da će država ubuduće imati aktivniju vlasničku ulogu, s jasno postavljenim ciljevima, pokazateljima uspješnosti i profesionaliziranim upravama i nadzornim odborima.

Na kraju je zahvalio svom timu u Ministarstvu financija, kolegama u Vladi i parlamentarnim zastupnicima na potpori te kazao: "Ponosan sam što sam bio dio ove Vlade i imao priliku sudjelovati u ovim procesima. 

Mobilizacija štednje građana i oživljavanje tržišta kapitala

Ministar financija u odlasku Marko Primorac posebno je istaknuo iskorake u razvoju tržišta kapitala i uključivanju građana u financiranje javnog duga. Projekt je započeo 2023. godine, a prva obveznica izdana je na Međunarodni dan žena.

– U tom smo razdoblju izdali oko 18 izdanja vrijednosnih papira, uključujući tri obveznice i oko 15 izdanja trezorskih zapisa. Danas je oko 10 posto javnog duga u rukama građana, čime smo značajan dio kamata, više od 350 milijuna eura, preusmjerili s financijskih institucija izravno građanima, rekao je Primorac.

Dodao je kako se država i inače zaduživala, ali se ovim modelom umjesto banaka obratila izravno građanima, nudeći im prinose usporedive s onima koje bi imale financijske institucije, u trenutku kada su kamate na štednju bile gotovo nulte.

Prema njegovim riječima, otvoreno je oko 50.000 novih investicijskih računa, a građani su sudjelovali u oko 400.000 upisa vrijednosnih papira. Kroz sustav je pritom procirkuliralo približno 14 milijardi eura.

– To je imalo snažan učinak na financijsku pismenost građana i vratilo živost na tržište kapitala, što se vidi i kroz tri inicijalne javne ponude dionica u samo jednoj godini, nakon što smo u prethodnom desetljeću imali tek dvije, rekao je.

Primorac je naglasio da je cilj bio stvoriti alternativu ulaganju u nekretnine te omogućiti malim i srednjim poduzećima lakši pristup kapitalu.

– Za gospodarstvo je loše da poduzeća u potrazi za financiranjem odlaze na strana tržišta i ondje ostavljaju znanje, ideje i kreativni potencijal. Zato smo kroz IPO fond, municipalni fond, jačanje uloge HBOR-a i suradnju s Hanfom nastojali potaknuti upravo najmanje da izađu na tržište kapitala, rekao je.

U tom je kontekstu istaknuo i uvođenje tzv. Sandbox mehanizma, sigurnog okruženja u kojem potencijalni izdavatelji mogu proći cijeli postupak izlaska na burzu bez stvarnih financijskih posljedica. Vjerujem da će taj projekt u budućnosti zaživjeti i biti vrlo uspješan, zaključio je.

Fiskalizacija 2.0 i tri stupa digitalne reforme Porezne uprave

Govoreći o fiskalizaciji 2.0, ministar financija u odlasku Marko Primorac istaknuo je da je riječ o dijelu šire digitalne transformacije poreznog sustava, koja se temelji na tri ključna stupa. Prvi je digitalna transformacija same Porezne uprave i njezinih internih procesa, uključujući ePoreznu i mPoreznu, čime će se, kako je rekao, gotovo 90 posto poreznih obveza utvrđivati digitalnim putem.

Drugi stup je uspostava registra stanovništva, projekta koji je Ministarstvo financija preuzelo tijekom njegova mandata.

– To pokazuje da smo spremni preuzeti odgovornost i za projekte koji možda nisu izvorno u nadležnosti ministarstva, ali su ključni za razvoj fiskalnog sustava, rekao je Primorac. Treći stup čini fiskalizacija 2.0, koju je opisao kao iskorak prvenstveno prema poduzetnicima.

Digitalni računi i automatska kontrola podataka

Primorac je pojasnio da fiskalizacija 2.0 nije tek nadogradnja prethodnog sustava, već potpuno nova platforma.

– Fiskalizacija 1.0 obuhvaćala je oko 100 tisuća poreznih obveznika i odnosila se na fiskalizaciju računa prema potrošačima. Fiskalizacija 2.0 obuhvaća oko 300 tisuća poreznih obveznika i temelji se na digitalnoj razmjeni računa među poduzetnicima, krosvalidaciji podataka i sustavima koji automatski prepoznaju pogreške, objasnio je.

Dodao je da se pogreške koje su se ranije mogle otkriti tek poreznim nadzorom sada vide odmah, jer sustav ne dopušta slanje, zaprimanje ili fiskalizaciju računa koji ne ispunjava osnovne uvjete. Ministar je priznao da je prilagodba novom sustavu u početku bila zahtjevna i za poduzetnike i za računovođe. Uvjeren je da će se početni stresovi ubrzo zaboraviti, a koristi digitalizacije postajati sve vidljivije.

– Napravili smo doista kvantni skok. Kako vrijeme bude prolazilo, ljudi će sve više prepoznavati koristi, a ono što je bilo stresno pasti će u drugi plan, poručio je.

Besplatni računi kao zaštita potrošača

Na kraju razgovora osvrnuo se i na projekt besplatnih bankovnih računa. Do danas je otvoreno oko 65 tisuća besplatnih računa. Posebno mi je drago što su većina korisnika umirovljenici i druge ranjive skupine, rekao je Primorac, pozvavši sve zainteresirane građane da u svojim bankama zatraže besplatan račun.

Istaknuo je kako je riječ o još jednom projektu kojim se nastojalo ojačati zaštitu potrošača i pojednostaviti financijske usluge građanima.

Više pogledajte u videoprilogu: