Mešić upozorava: Hrvatska se ne može oslanjati na uvoz hrane

08.08.2026.

Zadnja izmjena 19:21

Autor: I.Z./Dnevnik/HRT

Prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu
Foto: Dnevnik / HRT

Klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, nego svakodnevica hrvatskih poljoprivrednika. O tome kako prilagoditi poljoprivredu novim uvjetima, povećati prinose i osigurati prehrambenu samodostatnost, u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksandar Mešić. 

Upozorio je da Hrvatska navodnjava tek tri posto obradivih površina te poručio da se zemlja više ne može oslanjati na uvoz hrane.

Zašto Hrvatska navodnjava samo tri posto poljoprivrednih površina?


Mešić ističe da podatak o navodnjavanju najbolje pokazuje koliko hrvatska poljoprivreda još zaostaje.

- Činjenica da navodnjavamo samo tri posto poljoprivrednih površina ilustrira koliko je naša poljoprivreda nerazvijena, upozorio je.

Dodao je da odgovornost snose i država i sami poljoprivrednici.

- Država treba osigurati infrastrukturu i dovoljne količine kvalitetne vode, a poljoprivrednici pametne sustave navodnjavanja na svojim gospodarstvima, rekao je Mešić.

Naglasio je i da voda više nije neograničen resurs.

- S vodom moramo upravljati učinkovito i racionalno", poručio je.

Hoće li u budućnosti biti dovoljno vode?


Unatoč sve češćim sušama, Mešić smatra da Hrvatska ima dovoljno vodnih resursa, ali ih mora znati sačuvati.

- Hrvatska je država koja ima dovoljno vode, samo što ona nije ravnomjerno raspoređena tijekom godine, istaknuo je.

Rješenje vidi u izgradnji akumulacija i modernih sustava navodnjavanja.

- Vodu iz razdoblja kada je imamo u obilju treba sačuvati i učinkovito dovesti do poljoprivrednih gospodarstava, dodao je.

Gostovanje u emisiji

Gostovanje u emisiji

Foto: Dnevnik / HRT

"Poljoprivredu više ne možemo promatrati kao tradicionalnu djelatnost"


Govoreći o prilagodbi klimatskim promjenama, Mešić je upozorio da hrvatska poljoprivreda mora proći duboku transformaciju.

- Poljoprivredu moramo temeljiti na znanju, novim tehnologijama, digitalizaciji, automatizaciji i inovacijama, rekao je.

Dodao je da Hrvatska mora učiti od uspješnijih europskih zemalja.

- Ne možemo više poljoprivredu doživljavati kao tradicionalnu djelatnost, nego se moramo suočiti s novim normalnim, poručio je.

"Ne možemo se oslanjati na uvoz hrane"


Mešić smatra da bi prehrambena samodostatnost trebala postati jedan od ključnih nacionalnih ciljeva.

- Prehrambena samodostatnost, odnosno prehrambena suverenost, morala bi biti naš imperativ, istaknuo je.

Upozorio je da bi klimatske promjene i političke nestabilnosti mogle ozbiljno ugroziti opskrbu hranom.

- Ne možemo se oslanjati na uvoz hrane jer živimo u neizvjesnim vremenima, rekao je.

Posebno je upozorio na paradoks hrvatske poljoprivrede.

- Izvozimo žitarice, a uvozimo meso i mlijeko za čiju su proizvodnju upravo te žitarice potrebne, naglasio je.

Jesu li europske potpore iskorištene kako treba?


Iako je Hrvatska uspješno povukla europski novac, Mešić smatra da je dio prilike propušten.

- Potpore smo uspješno povukli, ali usudim se reći da smo ih mogli i bolje iskoristiti, rekao je.

Dodao je da su sredstva često korištena za pokrivanje niske produktivnosti, umjesto za razvoj konkurentnije poljoprivrede.

- Propustili smo priliku da povećamo konkurentnost i stvorimo otporniju poljoprivredu, upozorio je.

"Agronomski fakultet se trudi, ali država premalo sluša struku"


Na pitanje koliko politika sluša stručnjake, Mešić je bio vrlo izravan.

- Nažalost, puno premalo, gotovo nikako, rekao je.

Istaknuo je da Agronomski fakultet izrađuje analize i prijedloge razvoja, ali da država mora stvoriti uvjete kako bi stručnjaci aktivnije sudjelovali u razvoju hrvatske poljoprivrede.

- Potencijala zaista imamo, ali na svima nama je kako ćemo ga iskoristiti, zaključio je Mešić.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: 

Prilagodba hrvatske poljoprivrede novim uvjetima

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!