Slavonski ratari očajni zbog suše, kukuruz gotovo uništen

Slavonska polja ponovno plaćaju cijenu ekstremnih vrućina. Urod kukuruza upola je manji od očekivanog, a ratari upozoravaju da ovakve godine više nisu iznimka. I zato traže odgovore: kako proizvoditi u uvjetima u kojima kiša često izostaje?

Trebao je biti pun zrna, no umjesto toga, u rukama ratara ostaje prazan klip. Mjeseci bez ozbiljnije kiše i visoke temperature uništili su ovogodišnji kukuruz. Vojo Nikšić iz Vukovara posijao ga je na 250 hektara.

- Ne pamtim ovakvu sušu ni ovako loš prinos, koji će biti, hoće li biti, neće, tona ili dvije po hektaru, a inače treba 13, 14 tona po hektaru, rekao je ratar iz Vukovara Vojo Nikšić.

 Iako je jasno da će gubitak biti velik, kukuruz treba pobrati, a troškovi su već napravljeni. Zato se nadaju proglašenju prirodne nepogode.

- Do nule ne možemo doći nikako, stvarno je suša jaka i velika, a možemo smanjiti gubitak je l' on se može smanjiti, dodao je Vojo Nikšić.

Ali suša ne mijenja samo ovogodišnji urod nego i ono što se sije. U županjskom se kraju soja, nekada jedna od najzastupljenijih kultura, sadi sve rjeđe.

- Zadnjih par godina te visoke temperature izazvale su najveće štete na soji, znači prinosi soje su se smanjili na nekakvih 30 posto normalnih planiranih prinosa koje poljoprivrednici očekuju, naglasila je viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku u Ministarstvu poljoprivrede Anica Pavičić.

Zbog toga ratari traže otpornije kulture. Sve češći izbor je suncokret, ali ni on ne može protiv dugotrajne suše. Razlika se najbolje vidi ondje gdje ima vode.

- Predrasuda je da se ratarske kulture ne isplate navodnjavati, to prvo nije istina i sve jako dobro podnose, mi smo jako dobar primjer kolege koje se bave navodnjavanjem ratarskim kulturama. Jedino pravi sustav za navodnjavanje može spasiti cijelu hrvatsku poljoprivredu, a to je sustav pravi od 10 do 15 tisuća hektara koji se treba graditi, poručio je poljoprivrednik iz Erduta Stjepan Zorić.

Jer suša više nije iznimka, nego obrazac koji se ponavlja. Procjene govore o 200 do 300 milijuna eura štete u hrvatskoj poljoprivredi svake godine. Zato ratari upozoravaju – bez ozbiljnog ulaganja u navodnjavanje, svaka nova sušna sezona bit će sve teža.