Dan HOK-a i 170 godina organiziranog obrtništva

Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj akademiji povodom obilježavanja Dana Hrvatske obrtničke komore na kojoj je kazao da smo tijekom 28 godina zajedno s Hrvatskom obrtničkom komorom prošli niz izazova te je, u tom smislu, istaknuo nedostatak radne snage, strukovno obrazovanje i ponovno u ovoj godini još jedan - inflaciju.

Za Hrvatsku obrtničku komoru predsjednik Milanović rekao je da ima pozitivnu ulogu u hrvatskom društvu koja je neizostavna jer predstavlja primjer kako bi interesne skupine u Hrvatskoj trebale funkcionirati. Isto tako, za političku premreženost rekao je da je jedan od ključnih razloga naših slabijih ekonomskih rezultata zadnjih trideset godina.

- Promjene predstavljaju ključni pojam koji opisuje naših zadnjih 30 godina. Neke od promjena nisu bile planirane. Nisu bile ni poželjne. Neke promjene bile su slučajne. Rezultat globalnih ekonomskih kretanja i okolnosti koje su nama bile nesklone. Ali najveći dio promjena rezultat je naših odluka i domaćih javnih politika. Njih očekujemo i sada, rekao je predsjednik Milanović pozvavši one koji će odluke donositi da izbjegnu refleksivni intervencionizam i uzmu u obzir energetsku tranziciju.

- Govorim o politikama cijena naftnih derivata u Hrvatskoj. Ciljam na energetsku tranziciju i cijenu električne energije kao energenta koji je obrtništvu, ali i kompletnoj poslovnoj zajednici puno važniji. Riječ je o energentu koji je budućnost energetske tranzicije. Naftni derivati, bez obzira na trenutak u kojem živimo, to nisu, dodao je.

Predsjednik Milanović kazao je kako su u trenutnim okolnostima obrtnici, mali i srednji poduzetnici izloženi najvećem riziku istaknuvši kako nije pošteno, što ne rade i druge zemlje EU, očekivati od obrtnika da samostalno podnose poskupljenje energenata te predstojeću energetsku i tehnološku (digitalnu) tranziciju.

- Dok je energetska i digitalna tranzicija preduvjet opstanka obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva u konkurentskom okruženju, aktivna uloga države u tom procesu je njezina dužnost. U tom procesu strategija kašnjenja ne može biti optimalan izbor kao što je to bio slučaju u proteklom razdoblju, dodao je.

Kazavši kako je ekonomski rast i rast zaposlenosti nezamisliv bez obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, predsjednik Milanović naveo je da poslovna demografija obrtništva u posljednjih 10 godina potvrđuje otpornost na izazove s kojima se suočavaju.

- Kako bi se pozitivni trendovi očuvali potrebno je uz inflaciju, obratiti pažnju i na nedostatak radne snage i strukovno obrazovanje. Sve to treba uskladiti s ciljem provođenja energetske i digitalne tranzicije hrvatske ekonomije, rekao je predsjednik Milanović. Dodao je kako u tom procesu vidi prostor za pametnu imigracijsku politiku koja će pomoći popuniti deficitarna radna mjesta, ubrzati obnovu Zagreba i Banije, te s dužnom pažnjom i aktivnom ulogom svih razina vlasti doprinijeti integraciji novih građana Republike Hrvatske u hrvatsko društvo.

Osvrnuvši se i na stigmatizaciju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, predsjednik Milanović kazao je da kvalitetan i dobro plaćen posao nije sve, ali jest preduvjet kvalitete života svih nas.

- Ono što nam preostaje jest zajednički i konstruktivno donijeti javne politike usmjerene tome da izgradimo sustav koji će podržavati rješenja za ova tri problema. Sve ostalo je loša ekonomija. Sve ostalo neće od Hrvatske stvoriti dom za sve njezine ljude. Oni će i dalje glasati nogama, a nama će ostati isti problemi, ali s manje dobrih ljudi spremni da se uhvate u koštac s njima, rekao je.

Predsjednik Milanović rekao je da izgradnja diverzificirane, održive, konkurentne, inovativne i zelene ekonomije ne može uspjeti bez obrtnika te je zaključno obrtnicima govorio i o korištenju novca iz europskih fondova.

- Naša odgovornost za svaki euro iz europskih fondova u hrvatsku ekonomiju i društvo je ogroman, i cilj i fokus mora biti na tome da se ostvari 100 posto. U svakom poslu, naporu, nacionalnom zanosu, energiji jako je bitno da si jasno definiramo stvari i onda da motiviramo ljude, da znaju kamo idu. Naše nastojanje, naš napor tek počinje davati neke rezultate i zato europski fondovi su i naši i vaši. To nije novac koji je Hrvatskoj uzet, ona ga je dala u dogovornom aranžmanu i sada ga uzima natrag. Prošlo je skoro deset godina i tek sada možemo govoriti o nekakvom plusu, a vi obrtnici jako dobro znate što to znači, zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović.

Dan HOK-a i 170 godina organiziranog obrtništva

Uz predsjednika Milanovića na Akademiji HOK-a bili su i drugi dužnosnici, među kojima i izaslanik hrvatskog premijera, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, te mnogi drugi gosti, uključujući i obrtnike iz cijele Hrvatske, učenike i mentore strukovnih obrtničkih škola i iz raznih drugih strukovnih udruženja.

Akademija je održana u spomen na 1. srpnja 1994. kada je održana obnoviteljska skupština HOK-a, na što je podsjetio predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, kao i na 1852. kada su u par hrvatskih gradova osnovane trgovačko-zanatske komore, što se označava kao početak organiziranog obrtništva.

U HOK-u 100 tisuća članova

- HOK danas okuplja oko 100 tisuća članova, što je velika snaga, ali i pokretač za hrvatsko gospodarstvo, a za sve njih HOK je poslovni servis. Vodimo brigu i o strukovnom obrazovanju i razvoju obrtničkih zanimanja u Hrvatskoj, a i sve drugo neprestano poboljšavamo i činimo sve za bolji status i napredak obrtnika, poručio je Ranogajec.

Zahvalio je Vladi što se i za obrtnike u pandemiji omogućilo zadržavanje radnih mjesta kao i naknade za fiksne troškove, čime su se mnogi spasili od bankrota, no HOK i dalje zahtjeva smanjenje stope PDV-a na 13 posto za cijelo ugostiteljstvo, kako bi bili ravnopravni i konkurentni hotelskim restoranima.

Ranogajec, kojemu, kako je kazao teče zadnja godina na čelu HOK-a nakon 12 godina, nada se da će se do kraja godine riješiti oko 1.700 zahtjeva obrtnika za otkup državnih i lokalnih prostora, a smatra i da bi se i obrtnicima trebalo sufinancirati troškove električne energije kao kućanstvima zbog porasta cijena.

Istaknuo je i da svake godine HOK proglasi oko tisuću novi majstora. Nada se da će tako biti i dalje, za što treba i konačno, po njemu, skinuti stigmu sa strukovnog obrazovanja u odnosu na gimnazijsko, a najavio je i projekt multinacionalnog centra za razvoj obrtničkog zanimanja u Sisku.

- To radimo u partnerstvu sa Sisačko-moslavačkom županijom i uz podršku Vlade sa sredstvima EU-a, a projekt je vrijedan oko 60 milijuna eura, naglasio je Ranogajec.

Ministar gospodarstva Davor Filipović također je istaknuo važnost malog i srednjeg poduzetništva te obrtnika za gospodarstvo, podsjećajući da su kroz povijest hrvatski majstori uvijek puno radili, stvarali i ostavljali svoj trag.

- Broj aktivnih obrta stalno raste u zadnjih pet godina, sada ih je oko 100 tisuća, a samo u prvih šest mjeseci ove godine više ih je za 4 posto u odnosu na 2021. Povećan je i broj učenika u strukovnim zanimanjima u tekućoj školskoj godini, a povećava se i stipendiranje i broja učenika i stipendija, kazao je Filipović, napominjući da je to zalog budućnosti u kojoj treba sačuvati i tradicijske obrte.

Najavio je da će Vlada i dalje poticati i podržavati obrtnike i aktivnosti HOK-a, kao i poduzimati aktivnosti da u ovim teškim okolnostima očuva gospodarstvo.

Nagrađeni

Na Akademiji su sedmorici obrtnika uručene nagrade HOK-a Zlatne ruke - Ivanu Ćibariću iz Ivanca, Mihu Hendiću iz Dubrovnika, Višnji Loparić iz Lobora, Mladenu Malti iz Zadra, Aleksandru Oparovu iz Rijeke, Gabrijeli Mariji Patačko iz Bjelovara i Mariji Suboti iz Zagreba.

Dodijeljeno je i sedam plaketa Zlatne ruke, dvije majstorske diplome te nagrade HOK-a i Ministarstva gospodarstva "Šegrt Hlapić" najboljem učeniku strukovne škole Antonelu Horvatu iz Križevaca, najboljem mentoru Daliboru Čermaku iz Bjelovara te najboljoj školi Strukovnoj školi Đurđevac.