Predstavljen plan: Prihodi od emisija CO2 usmjeravaju se u zelenu tranziciju

Trgovanje emisijama CO2 jedan je od najučinkovitijih mehanizama Europske unije za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova. Samo je Hrvatska na taj način prikupila 650 milijuna eura, a danas je predstavljen i plan kako se ta sredstva namjeravaju iskoristiti.

Naglasak na razvoju zelenog gospodarstva

Hrvatska, istaknula je, po prvi put sustavno planira korištenje prihoda od prodaje emisijskih jedinica, pri čemu se sredstva prikupljena kroz EU ETS sustav u iznosu od 650 milijuna eura usmjeravaju u projekte koji doprinose zelenoj tranziciji i smanjenju emisija stakleničkih plinova.

- Trgovanje emisijama CO jedan je od najučinkovitijih mehanizama za smanjenje emisija stakleničkih plinova na razini Europske unije, a istodobno omogućuje i značajne prihode koje ćemo u cijelosti usmjeriti u zelenu tranziciju i održivi razvoj, rekla je ministrica na konferenciji za novinare.

- Najavila je kako će se tih 650 milijuna eura ulagati u daljnju dekarbonizaciju te u uvođenje niskougljičnih tehnologija i inovacija u industriji, poljoprivredi i drugim gospodarskim sektorima, kao i u mjere za smanjenje energetskog siromaštva te smanjenje troškova za građane i poduzetnike.

Dodala je kako je poseban naglasak na razvoju zelenog gospodarstva bez gubitka radnih mjesta, a najznačajnija ulaganja bit će usmjerena u javni prijevoz kako bi se smanjile prometne gužve i emisije štetnih plinova.

Dizalice topline, solarni paneli, električna vozila... 

- Kroz mjere energetske obnove, uključujući ugradnju dizalica topline te solarnih panela u kućanstvima i javnim institucijama, dodatno ćemo smanjiti energetsko siromaštvo i povećati učinkovitost javnog sektora, naglasila je Vučković, dodavši kako će ulaganja u gospodarenje otpadom te nabavu električnih vozila doprinijeti čišćem zraku, većoj energetskoj neovisnosti i konkurentnijem gospodarstvu.

 Kazala je i kako je značajan dio sredstava namijenjen sektorima izvan EU ETS sustava, uključujući zgradarstvo, poljoprivredu, gospodarenje otpadom te mala i srednja poduzeća, kao i mjerama prilagodbe klimatskim promjenama te zaštiti ekosustava.

Fond je kroz svoje programe obnovio 38 tisuća obiteljskih kuća

Direktor Fonda Luka Balen naglasio je kako će iznos od 650 milijuna eura biti usmjeren tamo gdje je najpotrebnije - u energetsku obnovu zgrada, razvoj fotonaponskih elektrana, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, razvoj e-mobilnosti, dekarbonizaciju industrije te u projekte prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.

 Istaknuo je kako je Fond kroz svoje programe obnovio oko 38 tisuća obiteljskih kuća te sufinancirao više od 15 tisuća sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, najvećim dijelom fotonaponskih elektrana.

- Uskoro krećemo i s novim javnim pozivom vrijednim 38 milijuna eura, koji ima za cilj dodatno jačanje otpornosti građana na energetsku krizu te ubrzanje zelene tranzicije, rekao je Balen.

Provedba Stockholmske konvencije

Ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju Mario Stipetić predstavio je Četvrti nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Hrvatskoj. Naglasio je kako je Hrvatska kao stranka Konvencije od 2007. godine kontinuirano provodi mjere za smanjenje utjecaja postojanih organskih onečišćujućih tvari, koje zbog svoje dugotrajnosti i toksičnosti predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i okoliš.

 Konvencija se odnosi na postojane organske onečišćujuće tvari kemikalije koje se teško razgrađuju u okolišu, često su povezane s pesticidima i industrijskim procesima te mogu imati dugotrajan negativan učinak na zdravlje ljudi i ekosustave.

Hrvatska je do sada provela tri nacionalna plana (2008., 2016. i 2021.), a sada se donosi četvrti, koji nastavlja i nadograđuje postojeće mjere.

- Četvrti nacionalni plan definira konkretne aktivnosti za daljnje smanjenje izloženosti tim tvarima, jačanje sustava praćenja te zaštitu zdravlja ljudi i okoliša. Plan se provodi kroz jačanje gospodarenja otpadom, sanaciju onečišćenih lokacija te edukaciju i informiranje javnosti, uključujući i mjere energetske učinkovitosti u kućanstvima te zamjenu neučinkovitih sustava grijanja, rekao je Stipetić.

Dodao je kako se plan provodi u okviru postojećih institucionalnih kapaciteta, bez dodatnog opterećenja državnog proračuna.

Burza CO2 trebala bi zaživjeti do kraja godine

Istodobno, dok se na razini Europske unije emisije reguliraju putem sustava trgovanja, zanimljiv primjer dolazi iz Zadra, gdje se CO2 pokušava ukloniti iz atmosfere i pohraniti u tlu. Burza CO2 trebala bi zaživjeti do kraja godine. Zamjenica ravnatelja Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije Ivana Dević objasnila je kako bi sustav funkcionirao.

- U biti potiču poljoprivrednike da što veće površine stave pod funkciju. Što je više površina pod funkcijom, više CO2 zarobljavaju, a što ga više zarobljavaju, više ga stavljaju na tržište. Cijela platforma odvija se putem blockchaina, znači kada vi to postavite, kao bilo što što kupujete na internetu, rekla je.

Za tu burzu još nedostaju zakonodavni okviri koji bi regulirali njezin rad. No kada zaživi na tržištu, posao agencija bit će izvještavati Europsku komisiju koliko je ugljičnih kredita prikupljeno, a koliko prodano.