Oblačno je, paneli ne rade: Najčešći mitovi o solarnim elektranama

Na posljednji javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama, vrijedan 38 milijuna eura, javilo se 9320 građana. 

- Znali smo da ćemo potrošiti novac, ali moram priznati da će to trajati dulje, očito su se građani dobro pripremili, rekao je za HRT Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom, FZOEU.

Građani su sufinanciranje zatražili za oko 8.300 fotonaponskih elektrana i 1.324 dizalica topline, a njih 1.460 i za ulaganje u baterijske sustave.

Fotonaponske elektrane se sufinanciraju s do 6.000 eura, odnosno do 600 eura po kilovatu instalirane snage, dok se za ugradnju dizalice topline može dobiti do 6.250 eura, a za baterijski sustav do 5.600 eura, odnosno do 350 eura po kilovatsatu kapaciteta.

Za kućanstva u riziku od energetskog siromaštva osigurana je stopa sufinanciranja od 70 posto. Takvi korisnici mogu dobiti do 8.750 eura za dizalicu topline, do 8.400 eura za fotonaponsku elektranu te do 7.840 eura za baterijski sustav.

- Sada počinje obrada, to je otprilike 126 tisuća dokumenata koje moramo pregledati. To će sigurno trajati nekoliko mjeseci pa molimo građane za strpljenje. Prve isplate mogle bi biti početkom iduće godine, rekao je Halavanja.

- U trenutku prijava je bilo 50-60 zahtjeva za povlačenje prijave, vjerojatno jer su ljudi shvatili da su nešto pogriješili. Možete se ponovno prijaviti dok god je poziv otvoren, dodao je.

Isplativost solarnih panela

Što je veći račun za električnu energiju, to je isplativije prijeći na solare.

-  Svugdje u Hrvatskoj je isplativo, naravno najviše na otocima, pa Dalmaciji, a onda kontinentalnom dijelu. Ovisi i o mikrolokaciji, tj. poziciji kuće. Paneli se najviše isplate ako se postave prema jugu, malo manje prema jugoistoku i jugozapadu. Jedino se sjever striktno izbjegava. Ovisi i o nagibu krova, 20-40 stupnjeva nagiba je najpovoljnije, objasnio je Halavanja.

Za ugradnju solara najbitnije je da je građevina legalna te da ima riješeno vlasništvo. Nakon toga sklapa se ugovor s HEP-om koji daje obavijest o mogućnosti priključenja ili elektroenergetsku suglasnost. Također, morate sukladno zakonu, imati glavni projekt koji izrađuje ovlašteni projektant.

- S obzirom na naš položaj, mislim da ih možemo imati i više, ali napredujemo. Koliko god novaca stavimo, vjerojatno je da će se potrošiti, rekao je Halavanja dodajući da po broju solara prednjače Skandinavija i Njemačka, koje imaju manje sunčanih dana od Hrvatske.

Najčešći mitovi o solarnim elektranama

Mitova o solarnim elektranama ima puno.

- Oblačno je, paneli ne rade? Nije istina. Paneli rade, ali ovisi o količini naoblake s koliko posto snage. Zima, paneli ne rade? Nije točno. Rade smanjeno, bitno da je sunčan dan. Što je vani toplije, paneli bolje rade? Nije točno. Paneli ne vole visoke temperature, oni vole sunce, svjetlost. Kiša dobro dođe da opere panel. Jednom smo dobili prijavu da su ljudi morali odustati od panela jer su susjedi mislili da će se razboljeti od panela. Što skuplje, to bolje? Ne mora biti. Mit je što veća elektrana, to bolje? Ne treba nikad staviti još par kilovata da budeš siguran, projektant treba dobro izračunati da se energija troši po mogućnosti odmah i da se što manje viška prebacuje u mrežu, rekao je Halavanja.

Od ove godine višak energije se drukčije obračunava.

- Prije je to bilo recimo jedan za jedan, koliko ste predali toliko ste povukli, otprilike za istu cijenu. Sad plaćate ono što potrošite, a ono što predate nema profita, ali energija mora negdje otići, dodao je.

Paneli nisu namijenjeni isključivo kućama. Mogu se ugrađivati na višestambene zgrade, hale, javne ustanove poput škola ili dječjih vrtića, čak i u voćnjacima.

U iduća dva mjeseca planira se objaviti još jedan poziv, ovaj put namijenjen građanima koji su svoje fotonaponske elektrane ugradili i pustili u pogon između prosinca 2025. i srpnja 2026. godine, najavljuju iz Fonda.