'Stari model osiguranja u poljoprivredi ne funkcionira, treba nam fond'

U središnjem Dnevniku HRT-a Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, govorio je o budućnosti hrvatske poljoprivrede, ne samo u kontekstu vremenskih neprilika, već i strateških pitanja u sektoru.

- Najveće štete su u plasteničkoj proizvodnji. Vidimo da nam se ruše ovih dana plastenici pod težinom snijega i leda. Ruše se štale, štaglji, nadstrešnice, lošija spremišta. Treba osigurati što je više moguće i tamo gdje je moguće, rekao je Jakopović.

Govoreći o osiguranju imovine, istaknuo je da su poljoprivrednici povremeno bili skloni osiguravanju, ali sustav pokazuje niz problema. 

- Osiguravajuća društva su dosta rigorozna po tom pitanju. Moramo razumjeti njihove kriterije, jer se vremenske neprilike izuzetno mijenjaju. Međutim, mi u poljoprivredi smatramo da se to ne treba gledati na takav način. Ideja i cilj u sljedećem periodu jest ne osiguravati više na stari način, nego stvoriti poseban fond koji bi se punio dijelom iz tih sredstava, dijelom od poljoprivrednika, možda iz zakupa državnog zemljišta. Ostavljamo to još za raspravu, ali osiguranja bi pritom ostala i dalje kao komercijalne politike, pojasnio je Jakopović.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore podsjetio je i na zahtjevnu proteklu godinu u poljoprivredi.

- Imali smo čitav niz bolesti, afričku svinjsku kugu, bedrenicu, bolest plavog jezika, herpes. Nažalost, tih bolesti bude sve više i više jer ih ima i u okolnim zemljama. Ne možemo se izolirati, moramo poštovati veterinarske uvjete i paziti na farmama, ne samo na način koji veterinari propisuju, nego još i dodatno, rekao je Jakopović.

Komentirao je i moguće posljedice uvoza i kvalitete proizvoda.

- U nekim sektorima smo bolji, u nekima lošiji. Znam gdje smo loši - tu će sigurno ući proizvodi niže kvalitete, posebno nakon sporazuma Mercosur, kazao je.

- Mi smo svjesni da je Europi Mercosur sporazum potreban. Europa je u plusu financijski što se tiče Mercosura, ali poljoprivreda uvijek izvuče lošiju stranu. Europa kompenzira proizvode lošije kvalitete, odnosno niže cjenovne vrijednosti s Latinskom Amerikom. Standardi proizvodnje hrane u Europi puno su viši nego u Latinskoj Americi. Stoga su i toliki prosvjedi bili, naglasio je Jakopović.

- Pokušavaju u sporazum ugurati to da to nije pitanje samo izmjene i standarda, nego moralno pitanje, s time se mi apsolutno ne slažemo, kazao je.

Upitan je li Mercosur "nužno zlo" za hrvatsku poljoprivredu, Jakopović je odgovorio:

- Nužno zlo, tako je. Ako poljoprivreda mora pokriti taj dio izvoza kojeg Europa ima prema Latinskoj Americi, onda je važno subvencionirati i pružiti ruku poljoprivrednicima kako ne bi zatvarali farme. U Europi je, nažalost, u posljednjih sedam, osam godina zatvoreno oko pet i pol milijuna farmi, naglasio je.