Potpisan ugovor težak 200 milijuna za modernizaciju pruge u centru Zagreba

HŽ Infrastruktura (HŽI) i tvrtka Swietelsky potpisale su u utorak ugovor za radove na obnovi željezničke pruge na dionici Zapadni kolodvor - Glavni kolodvor Zagreb čija je vrijednost 200 milijuna kuna, a očekuje se da će radovi biti dovršeni početkom 2024. godine.

Ugovor su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potpisali predsjednik uprave HŽI-ja Ivan Kršić i direktor te prokurist Swietelskyja Davor Mavar i Zvonko Dundović.

Ivan Kršić iz HŽI-ja rekao je da je dionica pruge Zapadni kolodvor Zagreb - Glavni kolodvor Zagreb vrlo bitna za HŽ jer njome dnevno prometuje oko 210 vlakova, od čega su 70-ak prigradski, a ostalo međunarodni, a tim poslom će se zaokružiti obnova pruge od Savskog Marofa do Zagreba. Na njoj se radovi izvode već oko dvije godine i očekuje se da će krajem godine biti dovršeni, kao i dio pruge od Zaprešića do Zaboka.

- Osim same pruge na toj dionici rekonstruiraju se i svi mostovi, vijadukti, pristupne ceste i ostalo. Počinju radovi i na dionici Hrvatski Leskovac - Karlovac, čime počinju radovi na nizinskoj pruzi do Rijeke, rekao je Kršić.

Dodao je da HŽI trenutno ima otvorenih projekata vrijednih 1,5 milijardi eura, kao i da dugo godina surađuje s tvrtkom Swietelsky koja se dokazala kao dobar partner.

Direktor te tvrtke Davor Mavar je kazao da je ona u Hrvatskoj prisutna 20-ak godina.

- Pratimo sva nova tehnološka dostignuća u obnovi željeznice, imamo više stotina strojeva i oko tisuću vagona koji prate radove, a u svemu je važno da kada radimo, radimo na jednom kolosijeku, dok je drugi otvoren za promet, što će biti i na ovoj dionici, poručio je Mavar.

Tomašević: Vlakovi će razvijati brzine do 120 km/h

- To je jedan od najbitnijih željezničkih koridora u gradu Zagrebu. Jako mi je drago da će Zapadni kolodvor ići u rekonstrukciju, mnogi ne znaju da je to prvi željeznički kolodvor u gradu Zagrebu gdje je vlak i došao u 19. stoljeću. Bio je 30 godina glavni kolodvor u gradu, istaknuo je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević dodajući da će modernizacija doprinijeti tome da će se moći razvijati brzine vlakova i do 120 km/h.

Dodao je da se razgovaralo i o novim stajalištima na potezu sjever-jug, kao i o pitanju izgradnje poveznice sa zagrebačkom Zračnom lukom.

Ministar Butković svima je čestitao, ustvrdivši da je zagrebački pružni zahvat dio velike obnove željeznica na čemu je trenutno fokus infrastrukturnih investicija, za što će se sredstva osigurati iz EU -ovih kohezijskih fondova i NPOO-a.

Butković: Ceste gotovo završili, prioritet je željeznica

Ministarstvo je, kako je rekao, s Gradom Zagrebom surađivalo i na radovima na remetinečkom rotoru. Najavio je da je do kraja godine moguć i ugovor sa sredstvima iz NPOO-a za nabavu novih 20 tramvaja.

- Ovo je vrlo važan projekt za grad Zagreb. Dobro je da smo počeli koristiti sredstva ne samo iz Kohezije već i iz Nacionalnog programa oporavka. Budući da se ovakvi projekti 100% financiraju iz EU-a, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. 

Kaže da je rok od 18 mjeseci dostižan.

- Uz druge projekte praktično do slovenske granice imat ćemo novu prugu gdje će se moći voziti 120 km/h. Do kraja godine ćemo otvoriti i dionicu Zaprešić-Zabok. Veliki infrastrukturni projekti u sljedećim godinama, bit će koncentrirani u željeznici, budući da smo s Pelješkim mostom, 5c koridorom te autocestom prema Sisku, zapravo izgradili veći dio autocestovne i cestovne infrastrukture, dodaje ministar. 

"Konsenzus oko spajanja Zračne luke i centra Zagreba"

Osvrnuli su se posebno i na projekt spajanja Zračne luke Franjo Tuđman i centra Zagreba. 

- Iz grada Zagreba su do sada, za vrijeme bivšeg gradonačelnika, dolazili različiti signali oko ideja kako bi se trebalo povezati Zračnu luku s centrom Zagreba. Jedna ideja je bio i tramvaj, a mi smatramo da to je potpuno neadekvatno. Traži se brza veza s centrom grada Zagreba, postoji konsenzus na razini HŽ infrastrukture, Ministarstva prometa i grada Zagreba, rekao je Tomašević.

Oleg Butković pak kaže da je on oduvijek bio za ideju da se to poveže vlakom, a ne tramvajem.

- Mi smo planirali kroz dvije godine da bi se napravila kompletna dokumentacija. Tražili bi europsko financiranje za taj projekt. Ako HŽ infrastruktura ubaci u petu ili šestu brzinu, moglo bi to i prije. Teško je sada točno licitirani s godinama ili danima kada bi mogli imati taj spoj, ali postoji suglasje i mi ćemo to gurati.