Moguća eskalacija u Zaljevu prijeti stabilnosti globalne opskrbe naftom

Krpan: Dizel pojeftinjuje, benzin ostaje nepromijenjen

Vlada će danas na telefonskoj sjednici ponovno intervenirati u cijene goriva, nakon završetka novog obračunskog dvotjednog razdoblja. Prema izračunima nadležnih institucija, dizelska goriva bi trebala pojeftiniti, dok se za benzin očekivala blaga korekcija naviše, no najvjerojatnije će ostati na istoj razini.

- Završeno je obračunsko dvotjedno razdoblje. Mi u Agenciji i u Ministarstvu smo napravili izračune i uputili ih na Vladu, rekao je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Prema dostupnim podacima, dizel bi trebao pojeftiniti za šest centi, a plavi dizel za sedam centi. Ukapljeni naftni plin u bocama i spremnicima trebao bi biti jeftiniji za 18 centi po kilogramu.

Za benzin su izračuni pokazivali rast cijene, no očekuje se intervencija Vlade kako bi se ublažio učinak na inflaciju.

- Benzin bi trebao rasti, ali vjerujem da će Vlada intervenirati. Utjecaj svega toga na inflaciju je takav da ne vjerujem da će se dopustiti njegov rast, istaknuo je Krpan.

Kako je pojasnio, najizgledniji scenarij je korekcija trošarina, čime bi se cijena benzina zadržala na postojećoj razini.

- Vrlo vjerojatno će se utjecati na trošarine, tako da će benzin ostati kakav je, na nuli, rekao je Krpan, dodavši kako bi se cijena trebala zadržati oko 1,64 eura po litri.

Upitan o zalihama nafte i naftnih derivata koje bi trebale osigurati redovitu opskrbu tržišta, Krpan istaknuo je kako Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama ključnih energenata.

- Što se tiče samih količina, u Hrvatskoj imamo 417.000 tona sirove nafte, 230.000 tona dizela u fizičkom obliku i 30.000 tona benzina. Imamo također, nešto kerozina, naveo je.

Akrap: Diplomatski kanal sve slabiji, rizik sukoba raste

Američka najava „akcije oslobađanja brodova” u Hormuškom tjesnacu otvara prostor za daljnju eskalaciju, smatra sigurnosni stručnjak Gordan Akrap, koji upozorava da su odnosi između SAD-a i Irana i dalje duboko nestabilni i bez jasnog pomaka prema dogovoru.

- Očito prijedlog mirovnog sporazuma koji je predložio Iran nije bio prihvatljiv američkoj administraciji. Taj prijedlog nije prihvatljiv ni većini aktera na Bliskom istoku jer praktički zadržava status quo, rekao je Akrap.

Dodao je kako Iran istodobno šalje poruke spremnosti na pregovore, ali i donosi odluke koje dodatno zaoštravaju situaciju.

- Iran s jedne strane najavljuje razgovore i dogovore, ali s druge strane uvodi mjere koje ograničavaju plovidbu brodova povezanih s određenim državama. Tu nema konstruktivizma, istaknuo je.

Prema njegovoj procjeni, napetosti će nastaviti rasti ako ne dođe do posredničkog dogovora.

- Možemo očekivati daljnji rast napetosti sve dok se ne postigne plan koji uključuje zaustavljanje nuklearnog vojnog programa Irana i dogovor oko prometa kroz Hormuški tjesnac, rekao je.

Kao moguće posrednike naveo je i regionalne aktere, ali i upozorio na scenarij dodatnog zaoštravanja.

- Ako ne dođe do dogovora preko posrednika, možemo očekivati, kako to tumači predsjednik Trump, početak novih ratnih djelovanja usmjerenih prema ciljevima u Iranu, dodao je.

Akrap pritom upozorava i na pojačano vojno prisustvo SAD-a u regiji, što dodatno pojačava napetosti i nesigurnost oko razvoja situacije u Omanskom zaljevi i širem području Zaljeva.

Štern: Moguća eskalacija u Zaljevu prijeti stabilnosti cijena nafte

Ako dođe do američke vojne akcije, energetska tržišta mogla bi reagirati naglim, ali i vrlo nestabilnim promjenama cijene nafte, smatra energetski stručnjak Davor Štern, upozoravajući da je ključni faktor i dalje neizvjesnost oko trajanja sukoba i sigurnosti isporuka.

- Najbolje bi bilo da sukob prestane, međutim očito da nema za to puno izlaza, rekao je Štern, naglašavajući da trenutačne oscilacije na tržištu ne odražavaju nužno stvarno stanje na terenu.

Komentirajući kretanje brodova kroz Hormuški tjesnac, istaknuo je da se situacija može tumačiti na više načina.

- Ovi brodovi koji se sada propuštaju kroz tjesnac mogu značiti popuštanje napetosti, ali i to da se brodovi zapravo izvlače iz zone velikog sukoba, rekao je Štern.

Dodao je kako su dosadašnje promjene cijena nafte na burzama bile više posljedica psihologije tržišta nego realnih promjena u opskrbi.

- Ove amplitude koje smo vidjeli na burzama stvar su psihologije trgovaca, a nisu odraz stvarnog stanja, istaknuo je.

Prema njegovoj procjeni, dugotrajniji sukob ipak bi mogao dovesti do rasta cijena, ali ne odmah zbog burzovnih reakcija, nego zbog iscrpljivanja globalnih zaliha.

- Ako se sukob nastavi, doći će do povećanja cijena jer su se zalihe koje su zemlje imale polako potrošile. To nije beskonačno, upozorio je.

Štern zaključuje da bi se značajniji rast cijena mogao osjetiti u narednim mjesecima, ako se nestabilnost u regiji nastavi i ako se poremeti globalna sigurnost opskrbe naftom.

Izlazak UAE iz OPEC-a dio šireg preslagivanja na tržištu nafte

Izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a od 1. svibnja, kao i moguće posljedice tog poteza, prema stručnjacima je rezultat kombinacije gospodarskih i političkih čimbenika te šireg preslagivanja na globalnom tržištu nafte.

Energetski stručnjak Davor Štern smatra kako je riječ o složenoj odluci koja odražava različite interese unutar same organizacije.

- OPEC kao takav se polako godinama urušava jer je teško postići jedinstvo među zemljama koje imaju različite interese i različite uloge na tržištu nafte, rekao je Štern.

Dodao je kako izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata nije presudan za tržište, ali pokazuje promjenu odnosa snaga.

- Sam izlazak nije toliko bitan jer Emirati u okviru OPEC-a drže oko 12 posto, ali to pokazuje da imaju različitu politiku u odnosu na proizvodnju i cijene, istaknuo je.

Sličnog je mišljenja i predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, koji naglašava da je riječ o dugoročnom strateškom potezu.

- Radi se o činjenici da su oni imali kvotu od 3,5 milijuna barela dnevno, a njihov kapacitet je 4,8 milijuna. Projektirali su izlazak na oko 5 milijuna barela dnevno, što je razlika od milijun i pol barela, apostrofirao je.

Kako je pojasnio, Ujedinjeni Arapski Emirati uložili su i značajna sredstva u infrastrukturu kako bi povećali proizvodnju i izvoz.

- Uložili su oko 150 milijardi dolara u projekte, što pokazuje da to nije odluka donesena zbog trenutačne situacije, nego dugoročna strategija, dodao je.

Na geopolitičku dimenziju upozorio je i sigurnosni stručnjak Gordan Akrap, istaknuvši da se energetski potezi uklapaju u šire globalno preslagivanje.

- Dolazi do geopolitičkih preslagivanja - Saudijska Arabija se povezala s Pakistanom, Emirati s Indijom - i očekuju u doglednoj budućnosti otvaranje Hormuškog tjesnaca, što bi omogućilo veći izvoz, rekao je Akrap.

SAD i OPEC: Utjecaj kroz širu globalnu ekonomsku utakmicu

Na pitanje o ulozi Sjedinjenih Američkih Država i Donalda Trumpa u odnosu prema OPEC-u, Akrap i Krpan ističu da se Washington prije svega vodi vlastitim ekonomskim i strateškim interesima.

- Ako mu treba narušavanje procesa unutar OPEC-a, on će to napraviti, ako mu treba jačanje, učinit će i to, smatra Akrap.

S druge strane, Krpan naglašava da je američka politika usmjerena na širu globalnu utakmicu, u kojoj OPEC nije ključni protivnik.

- Njegov glavni rival je Kina, a ne OPEC. Utjecaj na tržište nafte dio je šire globalne ekonomske utakmice, rekao je Krpan.

Stručnjaci zaključuju kako se globalno tržište nafte sve više oblikuje izvan okvira tradicionalnih organizacija, uz sve izraženiji utjecaj Sjedinjenih Država i rast novih proizvodnih kapaciteta.