Umičević: Dizela neće nedostajati, ali cijene bi mogle rasti

O stanju na tržištu energenata, potencijalnim nestašicama i kretanju cijena za središnji Dnevnik govorio je energetski stručnjak Jasminko Umičević.

Zbog poremećaja na svjetskom tržištu nafte i problema s opskrbom, raste zabrinutost oko dostupnosti dizela. Energetski stručnjak Jasminko Umičević smatra da u Hrvatskoj nema realne opasnosti od nestašice, iako bi cijene mogle ostati visoke.

- Mislim da realne bojazni nema da će doći do nestašica. Vjerujem da će se visoke cijene nastaviti, to je ono što je najveći problem. Bez obzira na to što je tržište dizela jako kratko, posebno u Europi. Glavni razlog je u ovom trenutku Hormuški tjesnac i svi oni problemi koji proizlaze iz njega, kaže Umičević.

Problem vidi i u strukturi europskih rafinerija, koje nemaju dovoljno kapaciteta za proizvodnju dizela, dok Europa ima znatno veću potrošnju tog goriva nego, primjerice, Sjedinjene Američke Države.

- Europske rafinerije su potkapacitirane za dovoljnu proizvodnju dizela, jer europsko tržište je dizelsko tržište. Danas smo u situaciji da je Europa smanjila u posljednjih 20-ak godina za 30 posto svoje rafinerijske kapacitete. Pod onim: bolje da uvozimo nego da proizvodimo. I ovo su sad rezultati, ističe.

Dodatni problem za opskrbu predstavlja i promjena izvora iz kojih Europa nabavlja dizel.

- Prije je glavni izvor bila Rusija. Nakon sankcija sve se prebacilo na arapske zemlje. Sad imamo problem s arapskim zemljama. I u posljednje vrijeme veliki su problemi, nakon ukrajinskih, nove taktike uništavanja rafinerija. Zato nema dizela. Tržište je kratko, uvijek je tako, kad je ponuda manja, onda su cijene više, pojašnjava.

"Riječka rafinerija još ne radi punim kapacitetom"

Za Hrvatsku je pritom posebno važna riječka rafinerija, no njezin je rad u petak nakratko poremetio udar groma u trafostanicu.

Umičević smatra da bi, ako je problem samo u trafostanici, kvar mogao biti otklonjen u relativno kratkom roku, no ističe da je riječ o situaciji koju ne treba zanemariti.

Dodaje da riječka rafinerija ionako još ne radi punim kapacitetom jer se očekuje dovršetak određenih testiranja, a puni kapacitet trebao bi dosegnuti iduće godine.

- Posebno sad, rafinerija Rijeka i ne radi s punim kapacitetom, jer se očekuje još dovršetak nekih testiranja. Tek iduće godine Rijeka će raditi s punim kapacitetom. Ali važno je sad, u ovom trenutku, da postoji proizvodnja, da se ne ovisi o uvozu, naveo je.

"Dizel bi mogao ponovno poskupjeti"

Cijene dizela mogle bi od idućeg tjedna ponovno rasti, smatra Umičević. Iako je cijena nafte u međuvremenu pala, cijena dizela ostala je visoka i nastavlja rasti.

- Mislim da će cijene idući tjedan ponovno rasti, i to iz vrlo jednostavnog razloga – cijena dizela raste, kao i cijena benzina. Ono što je apsurdno, odnosno paradoks, jest da cijene nafte nisu toliko rasle koliko posebno cijena dizela, kaže Umičević.

- Na početku iransko-američkog sukoba u Hormuškom tjesnacu cijena nafte bila je oko 71 dolar po barelu, a u najvišem razdoblju dosegla je 126 dolara. Cijena dizela tada je porasla s oko 750 na 1300 dolara. Nakon smirivanja situacije nafta je pala na oko 90, a danas je oko 94 dolara, dok je cijena dizela ostala praktički ista i nastavlja rasti, navodi.

Očekuje ipak da eventualno poskupljenje neće biti veliko, ali napominje da konačna odluka ovisi i o Vladi.

"Plina će biti dovoljno, pitanje je cijena"

Što se tiče plina, Umičević smatra da je cilj da se hrvatsko skladište Okoli do 1. listopada napuni na 85 posto realan.

- Prije mjesec ili mjesec i pol dana bili smo na oko 51 posto popunjenosti. Hrvatska ima dovoljno plina i relativno dobar miks izvora - imamo LNG terminal, domaću proizvodnju, koja je doduše manja, i diverzificirane druge izvore. Mislim da je realno da Hrvatska dođe do 85 posto, kaže Umičević.

Dodaje da je jedan od problema to što je cijena plina na budućem tržištu niža od trenutačne, pa korisnicima skladišta nije isplativo kupovati plin sada po višim cijenama.

- Ključni je problem što su buduće cijene plina niže od trenutačnih. Zato se korisnicima skladišta ne isplati kupovati sada po visokim cijenama i kasnije prodavati po nižima. Međutim, Vlada je donijela određene odluke, a HEP je dobio zadatak napuniti skladište do 85 posto, rekao je.

Smatra da zasad nema razloga za zabrinutost oko količina plina, ali ističe da je pitanje cijene nešto drugo.

- Plina će biti dovoljno, kao što će biti dovoljno i dizela - pitanje je samo po kojoj cijeni. Cijene plina su varirale, a nakon ljetnog poskupljenja situacija se nešto stabilizirala. Kada se sve uprosječi, ne bi trebalo biti ni značajnog povećanja cijene plina, pogotovo zato što država već subvencionira cijenu, zaključuje.