06:41 / 27.11.2021.

Autor: Studio 4/K.D./M.L./HRT

'Morat ćemo duže raditi, a sad treba pregovarati o plaći'

Vedrana Pribičević

Vedrana Pribičević

Foto: HRT / Shutterstock

Cijene hrane dosegnule su najvišu razinu u zadnjih 10 godina. Slijedi li Hrvatskoj novi val poskupljenja? Trebamo li strahovati? Iza nas su dva rebalansa proračuna, a u Saboru će uskoro biti rasprava o proračunu za sljedeću godinu. Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević kaže kako sve što se trenutačno događa treba staviti u kontekst.

- Imali smo prošlu godinu koja je bila pandemijska, gdje su cijene padale. Sudeći po svim dostupnim indikatorima ipak ćemo se do 2022., a definitivno do 2023. uspjeti oporaviti. To će biti najviše stope rasta koje smo ikada imali od hrvatske samostalnosti. Sasvim je prirodno da pritisak na cijene dolazi iz tog smjera. Iz drugog smjera dolazi ono što se događa na svjetskim tržištima – prvenstveno se radi o određenim problemima u lancima dobave, što se, normalno, onda reflektira i u više cijene. To je nešto što se trenutno događa. Međutim, vjeruje se da će svi ti pritisci nestati do 2022., kada se dobavni lanci opet vrate u normalu, kaže Pribičević.

Inflacija, gorući problem u Hrvatskoj 

Činjenicu kako je inflacija gorući problem u Hrvatskoj, objašnjava i time da Hrvatska uvodi euro. „Nama još dodatni problem stvara inflacija u odnosu na druge zemlje Europske unije. Međutim, moramo naglasiti da će Centralna banka isključivo intervenirati ako dođe do drastične promjene temeljne inflacije", objašnjava. Rashodi nisu pod kontrolom - deficit Hrvatske je gotovo 20 milijardi kuna. Pribičević ističe kako su rashodi i dalje pod utjecajem silnih poticaja koji su se davali prošle godine poduzećima kako bi preživjela.

- Taj fiskalni uteg ćemo vući i dalje. Ono čega se trebamo bojati je što će se dogoditi s poduzećima kada ti poticaji prestanu - to je nešto što će nas čekati u idućih godinu dana, napominje. Što se tiče rezanja proračuna, kaže kako ne misli da će se to dogoditi u sljedećih godinu dana, s obzirom na to da je Europska unija olabavila fiskalna pravila zbog pandemije pa će se "primjerice visoki deficiti koji se nisu prije tolerirali - sada tolerirati".

Hvatska socijalna država je skupa

U projekcijama za sljedeću godinu opet su problem rashodi – Pribičević kaže kako je hrvatska socijalna država skupa te da rastu troškovi zdravstva.

- Troškovi zdravstva jedan su od glavnih utega u obuzdavanju javnog duga. Tu slijedi jedna bolna konsolidacija, koja će se morati provesti u narednom periodu ako želite promijeniti putanju javnog duga. Što duže traje pandemija, to će zdravstveni sustav biti pod sve većim pritiskom. Nijedan ministar koji se toga primio nije uspio bilo što promijeniti. Međutim, to je nešto što se mora riješiti. Kako tome pristupiti – ne znam, dodaje.

'Ako ikad treba pregovarati o većoj plaći – to je danas'

- Jedan od glavnih pritisaka na rast plaće je bila emigracija. To je najbolji saveznik hrvatskih radnika – kada radne snage fali, kao što se događa sada. Broj otvorenih radnih mjesta je na povijesno visokim razinama. Sad je pravo vrijeme, s obzirom da radnika fali, da radnici sami pokušaju ako mogu i ako se usude pregovarati o svojoj plaći i pokušaju je povećati. Ako ikad treba pregovarati o plaći – to je danas, napominje Pribičević.

Sindikati sugeriraju kako je plaća od 10 tisuća kuna dovoljna za potrošačku košaricu, no takvu i veću plaću dobiva samo manjina zaposlenih.

Plaću od 10 tisuća kuna ima manje od 10 posto populacije

- To je smiješno. S plaćom većom od 10 tisuća kuna ste u Hrvatskoj u manje od 10 posto populacije. Tužno je da 10 posto zaposlenih ima veće plaće od toga. A što je 10 tisuća kuna? Kad to preračunate u eure i usporedite s europskim plaćama, vidjet ćete da je to zapravo relativno malo. Pitanje je i gdje živite, u Slavoniji ili u Zagrebu – to također utječe na kupovnu moć, objašnjava.

U 2022. i 2023. dosta se očekuje od europskih fondova, koji bi trebali ubrzati gospodarski rast. Pribičević smatra da, s obzirom na to kako je napisan Nacionalni plan oporavka, Hrvatska baš i nema dovoljno znanja i sposobnosti za privlačenje tog novca.

- Ovisi što će se s tim novcem napraviti. Čini se da je sentiment unutar ne samo Hrvatske, nego i u Europske Unije, da taj novac treba uglavnom ići u infrastrukturne projekte. Kojom dinamikom ćete vi to povlačiti itekako ovisi o vašim institucionalnim kapacitetima da pišete projekte i priložite dokumentaciju – u hrvatskim institucijama takvi ljudi fale, napominje.

Smatra kako nije čudno da se promijenila dobna struktura radnika, jer je preko 128 tisuća mladih do 35 godina „nestalo“ s tržišta rada - iseljavaju oni koji su međunarodno razmjenjivi, a puno je veća šansa za to ako ste studirali prije 5, a ne prije 25 godina.

Uvoz radne snage se već događa

- Postoje indicije da su one brojke od 3,8 milijuna stanovnika točne. Mi već neko vrijeme znamo da smo definitivno pali ispod 4 milijuna ljudi, i naravno – otišli su mladi, a uvoz radne snage se već događa. Već vidite strane radnike, to će se samo intenzivirati. Mi ćemo, nadam se, i postati neka vrsta 'atraktora' za radnike iz regije. Mislim da će se dogoditi ono što se dogodilo Sloveniji kad je ušla u EU, kad su imali ogroman upliv ljudi iz BiH ili Srbije, koji su iskoristili činjenicu da im je jezik razumljiv i da imaju kompetencije koje se traže, kaže.

Očekuje nas novi ZOR, produljenje rada neminovno

- Možemo se opirati produljenju rada koliko god hoćemo. Mirovinski sustav je takav kakav jest – ako imate međugeneracijsku solidarnost, to znači da jednostavno morate raditi dulje, mora nas više raditi, ili ćemo imati više djece, ili ćete ljudi uvesti od nekud. Ta mehanika je neumoljiva i zbog produljenja ljudskog života ćemo morati raditi duže. Mladi danas često ulaze u radnu snagu kasnije, i zato je bitno da se radni vijek produži.“, ističe Pribičević.

Trenutno je, smatra - zadnja šansa za reforme, neovisno o tome tko je na vlasti. Reforme se rade kada je dobro, a ne kada je loše, smatra. Međutim, ne vjeruje niti jednom političaru. Nažalost, toliko smo prilika propustili, da me ne bi čudilo da propustimo i ovu. Ali da, sad je idealan trenutak za reforme. Prije svega, moramo riješiti glavne izvore fiskalnih rizika u Hrvatskoj – zdravstveni sustav i pravosuđe, zaključuje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!