Može li dolar biti još jači i kako se drži euro?

18.07.2022.

10:00

Autor: Željko Kardum/Studio 4/D.M./HTV

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u Studiju 4

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić u Studiju 4

Foto: HTV / HRT

Ono što će najviše odrediti standard Hrvata nije tehnički prelazak na euro, nego globalni financijski trendovi koji za Europu nisu baš najpovoljniji. Dolar je nakon 20 godina dostigao euro. Sva roba na tržištu iskazuje se u dolarima, što znači da ćemo plaćati više. Europa uz to plaća i najskuplji plin i naftu. O globalnim gospodarskim trendovima u emisiji Studio 4 govorio je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

- Postajemo sve više integralni dio europodrčja, a za europodručje tečaj nije previše bitan. U Hrvatskoj smo naučeni da je tečaj, od svih varijabli, ona najvažnija. U SAD-u tečaj je jedan mali brojčanik sa strane koji nitko ne gleda. Američki političari znali su reći - dolar je naša valuta, ali vaš problem, odnosno problem ostatka svijeta. Europa nije kao SAD, ali je puno bliže SAD-u nego Hrvatska. Tečaj je jedan od pokazatelja, ali on stoji sa strane, rekao je Vedran Šošić.

Na pitanje utječe li tečaj dolara na visinu hrvatskog vanjskog duga odgovorio je: Vrlo malo ili zanemarivo. Otprilike 5,5 posto inozemnog duga izraženo je u dolarima, a oko 83 posto u eurima. Iznio je informaciju da, prema podacima iz travnja, vanjski dug iznosi 48 milijardi eura.

Promjene tečaja ne utječu na obveze države. Što je s privatnicima?

- Dug ima uglavnom država koja, kad se zaduži u dolarima, obično 'hedgira' - zaštiti od valutnog rizika i odmah dolar zamijeni eurom. Promjene tečaja ne utječu na obveze države, ponovio je glavni ekonomist HNB-a.

Vezano za privatnike koji dobavljaju robu po cijenama koje se izražavaju u dolarima Vedran Šošić je rekao kako su dolar i euro u svijetu podjednako zastupljeni što se tiče izražavanja cijena izvoznih roba (40/40 posto). I treće zemlje koje ne trguju sa SAD-om i EU-om izražavaju svoje cijene u eurima ili dolarima. U Europi je otprilike 60 posto izvoza i 50 posto uvoza izraženo u euru. Ponekad su privatnici zaštićeni time i što izvoze u dolarima, kazao je.

Skuplji tečaj, skuplja nafta

Komentirao je činjenicu da se cijene velike većine svjetske robe (nafta, plin, bakar, aluminij, pšenica...) izražavaju u dolarima i mogućnost da bismo u slučaju promjene odnosa dolara i eura s 0,8 na 1,1 i bez poskupljenja plaćali 25 posto skuplju naftu.

- Ne može se automatski tako izračunati jer je tu i dio trošarina. Ali da, prenio bi se taj dio razlike tečaja na cijenu nafte. Međutim, ne kupuju samo Amerikanci naftu. Dolar raste u odnosu na gotovo sve valute. Kad bismo uspoređivali s većim brojem valuta (obično se uzima 20 do 40 valuta zemalja najvećih partnera), onda je euro malo slabiji od prosjeka, ali ne dramatično. S druge strane dolar iskače od povijesnih obrazaca i sada je jako snažan, rekao je Šošić.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić

Foto: HTV / HRT

- Kad se mjeri konkurentnost, onda se obično gleda realni efektivni tečaj. Kod tog tečaja, osim što se gleda prema košarici valuta, isključena je promjena cijena odnosno troškova. Troškovi se mogu gledati prema proizvođačkim ili maloprodajnim cijenama i troškovima rada. Ako tomu pridodate inflaciju, onda vidite da euro uopće nije tako slab. On je negdje oko povijesnih prosjeka, tvrdi Šošić te dodaje kako je u SAD-u inflacija (u maloprodaji) slična onoj u Europi.

- Europa puno trguje sa Švicarskom i Kinom, a ima puno veću inflaciju od tih zemalja tako da nije samo problem tečaja. Efektivni tečaj kao pokazatelj konkurentnosti nije tako slab, Europa se nije toliko pogoršala koliko bi nominalni tečaj to sugerirao, ustvrdio je Šošić. Dodao je kako je euro puno manje oslabio u odnosu na kineski juan i švicarski franak, a u odnosu na funtu nimalo. Međutim, situacija nije baš povoljna, zaključio je.

Kapital se seli u SAD

Njemačka je u svibnju, prvi put u 30 godina, zabilježila trgovinski deficit. Šošić je rekao kako se za cijelo europodručje očekuje da će više uvoziti, a manje izvoziti i "s 2 posto viška na tekućem računu doći u blagi manjak". To je, kaže, "posljedica pogoršanja uvjeta razmjene odnosno skupih energenata, tj. sirovina, cijenu kojih izvoznici ne uspiju prevaliti na cijenu svojih proizvoda".

- U Europi je strah od recesije izraženiji nego u SAD-u. Europa je više pogođena ratom u Ukrajini i to je jedan od razloga i zašto je Europska središnja banka oprezna oko podizanja kamatnih stopa, za razliku od američkog FED-a. To je i razlog zašto kapital ide u SAD. Tamo on donosi prinos. Ministarstvo financija plaća gotovo 3 posto (na 10 godina) na američku državnu obveznicu. To je gotovo tri puta više nego kod njemačkih obveznica, rekao je Šošić.

Viši prinos na hrvatske nego na američke obveznice

Prinos na desetogodišnje hrvatske obveznice je 0,1 posto viši nego na američke, ali je rejting SAD-a 3A, a Hrvatske 3B, rečeno je u razgovoru. Istaknuto je kako američka proizvođačka međugodišnja stopa inflacije iznosi 10,8 posto, a europska je gotovo tri puta veća - 36,3 posto.

- To je izravna posljedica puno veće cijene energenata u Europi, prvenstveno plina. EU gotovo i nema vlastitih izvora plina. To utječe i na cijenu struje te i ostale troškove europske industrije, kazao je Šošić. Odgovarajući na pitanje gubi li Europa konkurentnost rekao je kako gospodarstva ipak funkcioniraju drugačije. Međutim, zabrinjavajuće je, dodao je, "što u Europi gotovo da nema tehnoloških divova, oni su uglavnom smješteni u SAD-u ili na Dalekom istoku".

Mijenjati štedne uloge eura u dolare?

- Mi ne dajemo financijske savjete, mi nastojimo objasniti kako funkcionira ekonomija i upozoriti na eventualne rizike. Banke za oročenje nude nešto malo više za dolar (0,4) jer i one mogu plasmanom više zaraditi. Za štednju u eurima nudi se 0,02 do 0,04 ovisno o roku oročenja. Za razliku od investitora, razlog za depozite u bankama građana sigurno ne postoji, rekao je Šošić.

Naglasio je da se valute uvijek vraćaju godišnjim prosjecima te da se očekuje da će u "srednjem roku dolar ipak oslabjeti za 10 do 20 posto". Nitko, dodao je, ne može predvidjeti kad će se to točno dogoditi.

Treba li uzeti stambeni kredit u dolarima?

Odgovarajući na to pitanje Šošić je ponovio kako investitori radi prinosa investiraju u SAD-u, ali se vole zaduživati u Europi jer su niže kamatne stope. Kazao je kako najčešći stambeni krediti u SAD-u s hipotekom na 30 godina imaju kamate 5,5 posto, a u Hrvatskoj su 2,2. Naglasio je kako se valutne špekulacije preporučuju isključivo profesionalcima, ali i oni često gube u takvim operacijama.

Inflacija, monetarni odgovor i podizanje kamatnih stopa

- Ako žele držati inflaciju pod kontrolom, nosioci monetarne politike moraju gledati i tečaj. Ako vam je inflacija previsoka, dižu se kamatne stope. U SAD-u je to bilo brže i snažnije i očekuje se da će se tako i nastaviti. U EU-u to još nije krenulo, ali može se očekivati da će biti slabijeg intenziteta. Prvo povećanje bit će idućeg tjedna, a izgledno je drugo u rujnu. To bi se moglo nastaviti i iduće godine, rekao je Šošić.

- Glavna stopa na operacije refinanciranja Europske središnje banke trenutačno je na nuli. Očekuje se da bi do kraja iduće godine, sa šest podizanja, ona mogla porasti na malo više od 1,5 posto. U SAD-u sad imaju kamatni raspon od 1,5 i 1,75. Očekuje se da će on biti preko 3,5 posto do kraja iduće godine, ustvrdio je Šošić, uz napomenu da se ta predviđanja mogu i mijenjati zbog neizvjesnosti situacije, straha od recesije, inflatornih pritisaka, cijene nafte itd.

Napomenuo je da bi prebrzo podizanje kamatnih stopa moglo narušiti oporavak nakon COVID krize. Cijene goriva od utorka će malo varirati.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!