Može li zamrzavanje plaća u javnom sektoru obuzdati inflaciju?

U sklopu antiinflacijskih mjera Vlade najavljeno je i zamrzavanje plaća u javnom sektoru zbog čega je prije nekoliko dana održan i sastanak u Ministarstvu rada s predstavnicima 11 sindikata javnih službi. O učincima ove odluke na inflatornu spiralu, ali i razlike u plaćama između privatnog i javnog sektora raspravljalo se u emisiji 'Otvoreno'.

Kroflin: Plaće nisu zamrznute, one realno padaju

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin komentirao je odluku Vlade o zamrzavanju plaća uz ''maleni ispravak'' pritom istaknuvši kako ''plaće nisu zamrznute, plaće realno padaju''.

- Mi u prvih pet mjeseci ove godine imamo rast osnovice od 1 posto, a inflacija je 3 posto. Dakle, u prvih pet mjeseci realno plaće padaju za 2 posto. Do kraja godine vrlo vjerojatno će se ta dinamika dodatno pogoršavati nauštrb svih zaposlenih u državnim i javnim službama, kazao je.

Kroflin je rekao kako su na jučerašnjem sastanku s ministrom financija Tomislavom Ćorićem i ministrom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alenom Ružićem od njih tražili da se ''osnovica interventno korigira'' kako bi se ''na neki način ublažio udar inflacije'' ili da se dogovore oko dugoročnog instrumenta indeksiranja osnovice.

- Pri čemu bi ta indeksacija bila samo u iznimnim situacijama te bi uključivala već dogovoren rast osnovice u tom periodu i zapravo bi bila šestomjesečna odnosno svake godine dva puta, objasnio je.

Istaknuo je kako im je bitno imati neku vrstu zaštite realnih plaća u okolnostima velike inflacije.

- Ta situacija ne mijenja pregovore o plaćama u nekim normalnim okolnostima kada imamo normalnu inflaciju od 2, 3 ili čak 4 posto. U ovakvim situacijama kad inflacija ide prema 6 ili više posto onda bi zaposleni trebali imati neku vrstu zaštite, kazao je.

Kroflin je naglasio kako je ministar odbio obadvije predložene opcije što za njih ''nisu dobre vijesti i nešto što želimo čuti'', a kako će dalje postupati ''ovisi o drugim kolegama'' pri čemu je istaknuo kako su, po njegovom mišljenju, svoj prijedlog o indeksaciji plaća trebali Vladi poslati ranije s obzirom na rat na Bliskom istoku.

- Ne vidimo kraj tog rata, to nije očigledno nekakav kratkotrajan sukob, on bi mogao potrajati, a ova razina inflacije bi mogla nažalost i dulje trajati, rekao je.

Kao uzrok visoke inflacije u Hrvatskoj Kroflin je istaknuo tri faktora, a to su ''trenutačni eksterni šok, strukturni problemi u našoj ekonomiji i nešto snažniji rast u odnosu na druge zemlje''.

- Plaće niti u privatnom niti u javnom sektoru u ovom trenutku sasvim sigurno nisu generator inflacije koju u ovom trenutku imamo, ustvrdio je.

Vidiš: Inflacija je u ovoj godini ozbiljna, treba biti realan

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kazao je kako u Vladi računaju da će do kraja godine inflacija biti ispod 5 posto odnosno ''nekih 4,6 posto na godišnjoj razini'' te je komentirao značajno veći rast inflacije od rasta plaća u javnom sektoru istaknuvši kako je ''inflacija u ovoj godini zaista ozbiljna''.

- To je zapravo i razlog cijelog paketa gdje se ipak malo trebamo na neki način ustuknuti i zadržati na pravoj obavezi i vidjeti što će se kasnije dogoditi. Globalna situacija se nije stabilizirala, i dalje imamo problema s energentima koji potiču sve ostalo, rekao je.

Istaknuo je reformu koeficijenata plaća u 2024. godini kada je ''odjedanput bio rast između 20 i 30 posto odnosno prosječno 26,7 posto''.

- To su ogromni skokovi, ja ne znam tko je od poslodavaca mogao zabilježiti takve skokove u tako kratkom razdoblju. Razlozi za to su svakako opravdani, Vlada je odlučila da će iskoristiti sve kapacitete koje ima da poveća plaće, ali treba biti realan. U ovim okolnostima je teško očekivati neke nerezonske poteze, zato se malo stalo na loptu, rekao je.

Vidiš je također naglasio kako je velik rast plaća doveo do ''značajne razlike između privatnog i javnog sektora'' te da i o tome ''treba voditi računa''.

- Naše gospodarstvo puni proračun i tu isto moramo paziti jer svi ti skokovi plaća u javnom sektoru definitivno utječu na privatni sektor koji to treba popratiti, kazao je.

Oreščanin: Struktura hrvatskog gospodarstva ne može izdržati veliki javni aparat

Dražen Oreščanin iz Udruga Glas poduzetnika je istaknuo kako je ''hrvatski budžet od 2022. godine do ove godine javne potrošnje porastao s 23 milijarde eura na preko 39 milijardi''.

- To je preko 70 posto. Kumulativna inflacija je u to doba bila 22 posto. Činjenica je da su plaće u javnom sektoru rasle vrlo brže nego inflacija i činjenica je da je prosječna plaća u javnom sektoru oko 600 eura veća nego u privatnom sektoru po statistikama, kazao je.

Oreščanin je naglasio da se iz privatnog sektora ''ne žele miješati u to kako će Vlada određivati plaće u javnom sektoru'' te da je to posao Vlade u dogovoru sa sindikatima, ali da pozdravljaju namjeru Vlade da se javna potrošnja kontrolira i smanji.

- 255.000 zaposlenika je javna uprava, a onda na to još idu javna poduzeća, poduzeća u državnom vlasništvu, lokalna uprava, komunalna poduzeća, dakle to je neki broj koji se ne zna ukupno točno, ali je negdje između 350.000 i 400.000 ljudi. To je jedan teret koji gospodarstvo vrlo teško može podnositi, poručio je.

Također je ocijenio kako je struktura hrvatskog gospodarstva takva ''da imamo jako puno industrija koje donose relativno malu novu vrijednost'' pri čemu je istaknuo turizam i građevinarstvo.

- Kada na gospodarstvo koje ima takvu strukturu stavite jedan veliki javni aparat dovodite do toga da je to sve jako teško izdržati, rekao je.

Viljevac: Plaće u privatnom sektoru su rasle istom stopom, kriviti javni sektor je suludo

Makroekonomist s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Viktor Viljevac osvrnuo se na usporedbu visine plaća između javnog i privatnog sektora pri čemu je naglasio kako se ''ne može uspoređivati dostavljača pizze i nekog tko radi u zdravstvu''.

- Treba uspoređivati iste poslove. Možemo pričati o plaćama u privatnom i javnom sektoru u zdravstvu na ekvivalentnim poslovima pa tu uspoređivati razlike, ali ovako ugrubo ne jer je prosječna stručna spremna u javnom sektoru veća od one u privatnom. To je jedan od razloga zašto su te razlike takve kakve jesu, pojasnio je.

Viljevac je poručio kako se ''provlači mit po medijima i društvenim mrežama da su plaće u javnom sektoru rasle puno više od plaća u privatnom sektoru'' pri čemu je istaknuo da pri usporedbi rasta plaća u privatnom i javnom sektoru od 2021. godine do 2025. je vidljivo da su ''rasle otprilike jednako, ako uračunate i neoporezive primitke''.

- U javnom sektoru je prosjek rasta bio 60 posto, a u privatnom nešto malo ispod 57 posto, s time da ako dodate najnovije podatke od ove godine dobit ćete gotovo u decimalu iste stope rasta prosječne plaće u javnom i privatnom sektoru, ustvrdio je.

Glavni uzročnik za ono što Viljevac smatra iskrivljenom percepcijom većeg rasta plaća u javnom sektoru je odluka Vlade u predizborno vrijeme u travnju 2024. godine da značajno povisi plaće pri čemu je naglasio kako je ''to bilo prije više od dvije godine'', a da su u međuvremenu ''plaće u privatnom sektoru rasle više od plaća od javnom sektoru''.

- Plaće su u prosjeku rasle otprilike isto. Zato govoriti da je rast plaća u javnom sektoru glavni generator inflacije, a ignorirati to da su u privatnom sektoru, u prosjeku kad se gleda ukupna masa plaća, plaće rasle podjednako je po meni suludo, naglasio je.

Stvarni uzroci visoke inflacije u Hrvatskoj su, po njegovom mišljenju, mnogostruki pri čemu je istaknuo energetske šokove koji su počeli još u 2022. godini, a sada je inflacija visoka ''zato što je gospodarstvo pregrijano''.

- Ako usporedite 2025. i 2021. mase isplaćenih plaća, u privatnom i javnom sektoru su otprilike jednake, su rasle preko 70 posto. Nema teoretske šanse da vi povećate masu plaća preko 70 posto u četiri godine i da imate inflaciju od 2 posto. Da, hrvatsko gospodarstvo je pregrijano, tvrdi Viljevac.