Poduzetnici: Inflacija nije rast cijena nego državna potrošnja bez kontrole

Vladin paket antiinflacijskih mjera, koji uključuje izmjene poreznog tretmana paušalnih obrta i povećanje paušala za dio privatnih iznajmljivača, izazvao je nezadovoljstvo među poduzetnicima i obrtnicima. U emisiji Otvoreno predstavnici Vlade, poduzetnika i obrtnika raspravljali su o učincima predloženih mjera te o potrebi jačeg dijaloga između države i gospodarstva.

Samardžić: Analize koje smo vidjeli nisu nas uvjerile

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić pozdravio je početak razgovora s Vladom, ali smatra da ključna pitanja i dalje nisu dobila odgovore.

- Danas smo pokrenuli dijalog i to smatramo pozitivnim pomakom u odnosu na sadašnje stanje. Dobili smo određena tumačenja da su postojali interni razgovori. Voljeli bismo da smo se o javnom nastupanju konzultirali prije, ali ono što danas nedostaje su analize. One koje smo vidjeli danas nisu nas uvjerile. Smatramo da nisu pogađale bit problema, rekao je Samardžić.

Kao posebno spornu istaknuo je usporedbu poreznog opterećenja zaposlenih osoba i paušalnih obrtnika.

- Uspoređivanje neto dobitaka u plaćama s paušalcima u smislu davanja koje imaju, odnosno koliko paušalac daje poreza. Treba shvatiti da se uspoređuju ukupni prihodi paušalca s plaćom neke zaposlene osobe. To su dvije potpuno različite stvari. Paušalac ima svoje troškove: razne komunalne naknade, troškove poslovanja i drugo, kazao je.

Ocijenio je da je posljednjih godina snažno rasla državna potrošnja.

- Smatramo da je opterećenje rada u Hrvatskoj u posljednjih četiri do pet godina eksplodiralo. Porezi na dohodak rasli su puno brže nego plaće. Proračuni jedinica lokalne samouprave dramatično su rasli. Državni proračun rastao je 80 posto u posljednjih četiri do pet godina, a u istom periodu inflacija je bila 20 do 30 posto. Očito je da državna potrošnja goni inflaciju, ustvrdio je Samardžić.

- To je u svim knjigama. Inflacija nije porast cijena, nego porast državne potrošnje koji utječe na porast cijena. Ima dovoljno novca, puno se trošilo. Očekujemo od Vlade da pogleda prema sebi, da poveća unutarnje načine kontrole i potrošnje. EU isto tako kaže, naša potrošnja je eksplodirala kao i kadroviranje u državnoj upravi, ali što nije naraslo? Sustavi državne kontrole. Troši se nekontrolirano, upozorio je.

Kratohvil: Da smo imali dijalog, reforme bi možda izgledale drukčije

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil rekao je da obrtnici podupiru reforme, ali smatra da su trebali biti uključeni u njihovu pripremu.

- Analizu smo vidjeli na predstavljanju antiinflacijskih mjera. Dijalog je vrlo važan i važno je da je ministar danas primio predstavnike HOK-a i Glasa poduzetnika. Ono što je nas apsolutno iznenadilo jest da smo mi kao relevantni zastupnici hrvatskih obrtnika dosad bili uključeni u svim mjerama pomoći gospodarstvu, rekao je Kratohvil.

Podsjetio je na sudjelovanje HOK-a u oblikovanju covid mjera i drugih reformi.

- Kada biste se vratili malo natrag u pandemiju, kroz covid mjere nije bila predviđena pomoć obrtnicima. Inzistiranjem HOK-a obrtnici su ušli u te mjere. Kada se vratimo na mjere uvođenja fiskalizacije 2.0, imali smo kvalitetne rasprave i konstatirali da za to nismo spremni od 1. siječnja 2026. te da trebamo rok da se priviknemo, rekao je.

Dodao je da su obrtnici i dalje za promjene sustava, ali uz veće uključivanje struke.

- Apsolutno smo za reforme. Da smo imali dijalog, možda bi reforme izgledale sasvim drukčije. Fokusirali smo se na doprinose i poreze, poručio je Kratohvil.

Bule: Paušalni sustav treba mijenjati

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule odbacio je tvrdnje da je izostao dijalog te naglasio da su prijedlozi predstavljeni prije formalne procedure.

- Vrata Vlade i Ministarstva financija uvijek su otvorena za konstruktivan dijalog. Svi rezultati koji su dosad ostvareni nisu ostvareni u sukobu Vlade s gospodarstvenicima nego u kontinuiranom dijalogu i ciljanim mjerama pomoći. Što se tiče ovog paketa, Vlada ga je najavila i prezentirala puno prije nego što će bilo koji zakonski akt biti upućen u javno savjetovanje ili parlamentarnu proceduru, rekao je Bule.

Dodao je da su predstavnicima interesnih skupina ostavili vrijeme za pripremu primjedbi.

- Ostavili smo kolegama iz interesnih skupina desetak dana i čim su se za to stvorili uvjeti, razgovarali smo s njima, rekao je.

Prema njegovim riječima, u dva posebna porezna režima uočeni su problemi koje treba otkloniti.

- U ove dvije skupine, nakon deset godina kontinuiranog poreznog rasterećenja, prepoznati su određeni nedostaci koje treba otkloniti. Po našem uvjerenju i analizama pokazalo se da utječu na inflacijska kretanja u zemlji. Imamo situaciju da se broj paušalnih obrta u posljednjih deset godina povećao s 27 tisuća na 101 tisuću, rekao je Bule.

Naglasio je i da se kod turističkog sektora ne radi o širokom povećanju davanja.

- Što se tiče malih iznajmljivača u turizmu, govorimo o povećanju sa 100 na 150 eura u svega devedesetak jedinica lokalne samouprave, rekao je.

Rasprava o Vladinim antiinflacijskim mjerama nastavlja se uoči upućivanja zakonskih prijedloga u daljnju proceduru, dok poduzetnici i obrtnici traže dodatne analize i nastavak razgovora s Vladom o mogućim izmjenama prijedloga.