Stručnjaci oprezni - hoće li projekt Pantheon opravdati očekivanja?

Pantheon, projekt podatkovnog centra koji će se graditi u Topuskom, vrijedan je više od 50 mlrd. eura. U emisiji Hrvatskoj radija "U mreži Prvog" gosti su istaknuli kako u vezi s tim vrijednim projektom postoje neka otvorena pitanja među kojima je i sama lokacija u Topuskom, potom infrastruktura, utjecaj na tržište rada.

Prema najavama investitora taj projekt trebao bi donijeti u samoj izgradnji više od 3.000 radnih mjesta, a 1.500 kada počne s radom. Početak izgradnje planiran je u 2027. godini, a početak rada tog projekta očekuje se u 2029.

"Kome je sve namijenjeno? Bi li Hrvatska i strateški imala neki utjecaj?" 

Tomislav Vazdar, član Upravnog odbora CroAI, pozdravlja ovakve inicijative sa strateške razine. Najavljen je veliki broj stručnjaka koji bi ondje trebao raditi. Vazdar ističe kako se procjenjuje da u EU-u radi oko 20 milijuna stručnjaka koji rade u IT sektoru, a da ih je do 2030. potrebno još 10 milijuna. Obrazovni sustav EU-a, kaže, ne može isproducirati toliko stručnjaka. 

Kome bi sve to bilo namijenjeno? Bi li Hrvatska i strateški imala nekakav utjecaj ili bi se ti podaci obrađivali za nekoga u inozemstvu, upitao je Vazdar i zaključio da je dosta toga još nejasno.

Za podatkovni centar spominje se ukupna snaga 1 gigavat. Što to konkretno znači, odakle pronaći energiju za takav projekt budući da Hrvatska za ljetnih mjeseci energiju uvozi - nastojao je objasniti Goran Krajačić sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. 

- Mi ljeti uvozimo električnu energiju, a imamo toliko raspoloživih površina za solarne elektrane koje su čak i u fazi izgradnje, čekanja, ali imamo i odobrenih rješenja. Trenutačno je za solarne elektrane na krovovima odobreno novih 2000 MW, rekao je Krajačić.

"Podatkovnim centrima treba energija za hlađenje"

Ne postoji infrastruktura koja bi podržala takav projekt, ali je ona u planu, napomenuo je Krajačić.

- Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Zagrebačka županija imaju ucrtane 400 kV dalekovode koji bi mogli do tog centra dovesti i napajati ga s dovoljnom količinom energije, kazao je i dodao da se u Sisačko-moslavačkoj županiji planiraju solarne elektrane. 

Podatkovni centri, kako tvrdi, uglavnom trebaju energiju za hlađenje.

Krajačić: Bilo bi mi drago da je podatkovni centar na mjestu Vjesnikovog nebodera

Postoje standardi kako se ti centri trebaju graditi. To je sve u Europskoj uniji regulirano. Postoje direktive energetske učinkovitosti, a i Hrvatska ima Zakon o energetskoj učinkovitosti, napomenuo je Krajačić. 

Problematičnim smatra što se ne zna kuda s viškom topline. Oni bi ga, kaže, najvjerojatnije onda odbacivali u okoliš. Urednik i voditelj Kristija Pelc rekao je kako se u tom kontekstu spominju podzemne vode kao zatvoreni sustav rashlađivanja koji ne bi utjecao na okoliš. Krajačić smatra da bi to i bilo izvedivo, no više bi mu bilo drago da je podatkovni centar npr. na mjestu gdje je do sada bio Vjesnikov neboder.

- Onda bi svu tu toplinu mogli dati gradu Zagrebu da grije svoju toplu vodu. To su temperature do 60 stupnjeva. Može se grijati prostor i imati potrošnu toplu vodu. To je regulirano zakonima. Prati se koliko toplinske energije vraćate u sam sustav, rekao je među ostalim.

Novotny: Kod Topuskog bi radije vidio proizvodnju hrane

Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je da se u Portugalu gradi jedan sličan podatkovni centar i da će se ondje koristiti morska voda kao izvor hlađenja. Najveći podatkovni centar gradi se u Njemačkoj, u okolici Berlina, u prostoru gdje je nekad bila termoelektrana toplana. Tako se očekuje da će se toplinska energija isporučivati Berlinu.

Lokaciju u Topuskom ne smatra idealnom. Radije bi tamo vidio proizvodnju hrane, a ne veliko skladište podataka. 

- Ove informacije koje smo mi dobili od investitora u tih nekoliko proteklih dana su bile kondenzirane i naglo izbačene u javnost s nekim ciljem. Osobno nisam impresioniran megaprojektima jer sam se nagledao tih projekata koji su propadali, rekao je.

"Trebalo je odabrati lokaciju bliže Zagrebu"

Danas govorimo, kazao je, o digitalnoj infrastrukturi kao što smo prije 20 godina govorili o potrebi da izgradimo autoceste i mostove. 

- U Hrvatskoj imamo najviše autocesta po glavi stanovnika na svijetu. Dakle, izgradili smo autoceste po kojima se nitko ne vozi, osim u turističkoj sezoni. Izgradili smo mostove koji su imali loš utjecaj na lokalnu zajednicu kao što je Pelješki most, izjavio je Novotny.

Lokacija za podatkovni centar u Topuskom prema njegovom mišljenju daleko je od optimalne. Vjerojatno se moglo i trebalo napraviti nešto bliže Zagrebu zbog korištenja infrastrukture, ljudi, energije itd., rekao je.

"Svojevrstan informacijski šok za javnost"

Zbunjuje ga zašto je bila potrebna toliko snažna komunikacija s javnošću.

- Javnost je doživjela to kao svojevrstan šok, informacijski šok. Odjednom velika investicija - 50 milijardi je ogromna investicija za Hrvatsku, ako će se to ikada realizirati, rekao je i istaknuo da je i američki ministar došao lobirati za projekt. "Meni je to sve prilično neuvjerljivo", zaključio je.

Nema nacionalne strategije ni za umjetnu inteligenciju niti za podatkovne centre

Kada se govori o investiciji od 50 mlrd. eura, treba razlučiti da je riječ o potencijalnoj investiciji, o potencijalu koje se može desiti, tvrdi Vazdar. Investicije u data centre kada radi Amazon, Microsoft i slične kompanije, su od pet do 20 milijardi. Za ovaj centar, kaže, procjena je o 13,5 mlrd. i to je sve u zadanim gabaritima.

Hrvatska još nema donesenu nacionalnu strategiju za umjetnu inteligenciju. To je obveza koju je Vlada preuzela riješiti ove godine, kazao je Vazdar. Još nema regulatora za umjetnu inteligenciju.

- Treba definirati strategiju i za podatkovne centre. To su stvari koje nama nedostaju. Moramo biti svjesni da postoje još i druge investicije u Hrvatskoj. Oko Nove Gradiške se gradi data centar. Amazon dolazi sa svojim investicijama, ali to su sve neki daleko manji iznosi od ovog koje je bombastično najavljen, istaknuo je Vazdar.

"Kolizija američkog zakona i zakona u EU"

Napominje da kao udruga pozdravljaju svaku odluku koja doprinosi razvoju Hrvatske i pojačanju ekosustava umjetne inteligencije. No napominje da to predstavlja i brojne izazove.

- Ako gledamo američku regulativu, a ovo je američka investicija, onda moramo znati da u Americi postoji zakon o poslovanju u oblaku. I taj zakon o poslovanju u oblaku omogućava američkoj vladi pristup svim podacima bez obzira gdje se oni nalaze u svijetu. I to je sad jedna kolizija ovdje između zakona Europske unije, GDPR-a, AI Acta, zakona o umjetnoj inteligenciji, i ovog američkog zakona. Toliko je još otvorenih pitanja koje treba riješiti prije nego se uopće uđe u nekakvu investiciju. Nama donosi jako puno upitnika iznad glave, ali donosi isto velike potencijale, tvrdi Vazdar.

"Potencijalni izvor novih solarnih elektrana"

Najavljeno je da će centar sa strateškim partnerom Grupom Končar izgraditi najsuvremeniju trafostanicu te novih 280 kilometara dalekovoda. Krajačić je istaknuo da bi dalekovodi trebali biti dio elektroenergetskog sustava i na neki način će onda se ta energija moći bolje prenositi u pravcima sjever-jug i istok-zapad kako su i planirani novi 400 kV vodovi. Spomenuo je među ostalim da bi to područje moglo biti potencijalno izvor novih solarnih elektrana. Najjeftinija energija danas su solarne elektrane i baterijski spremnici, tvrdi Krajačić.

"Skroman utjecaj na tržište rada"

Utjecaj projekta na tržište rada bit će u fazi izgradnje jednokratan, a nešto slično smo vidjeli i kod izgradnje autocesta, odnosno kod izgradnje Pelješkog mosta, rekao je Novotny. Dodao je kako su Pelješki most kao veliku infrastrukturnu investiciju uglavnom radili radnici iz Kine.

Nakon što se centar izgradi neće, prema mišljenju Novotnyja, biti velikog zapošljavanja. Podatkovni centri zapošljavaju relativno mali broj ljudi. Što je više umjetne inteligencije, to će biti manje i potrebe za ljudima, rekao je Novotny i dodao da bi utjecaj na tržište rada bio relativno skroman.

Izgradnja ovako velikog centra je definitivno pitanje nacionalne sigurnosti. Ako dođe do izgradnje takvog objekta, on automatski postaje kritična infrastruktura koju je potrebno zaštiti, izjavio je Vazdar. S krizom na Bliskom istoku veliki centri ondje su prestali raditi.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje: