Piletić predstavio okvir za rad nedjeljom, satnica viša za 50 posto

Na 250. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) raspravljalo se o državnom proračunu za iduću godinu i projekcijama proračuna za iduće dvije godine. Teme su bile i reforma zdravstva, te zakonodavni okvir kojim bi se uredio rad nedjeljom. Vlada će ovaj tjedan utvrditi konačni prijedlog nacrta Zakona o radu, kojim se predlaže 50 posto veći iznos za rad nedjeljom za sve djelatnosti i u državnom, javnom i privatnom sektoru. Većina radnika zakonom nije imala regulirano koliko se plaća rad nedjeljom.

Ministar rada Marin Piletić predstavio je socijalnim partnerima zakonodavni okvir uređenja rada nedjeljom kojim se predlože da se rad nedjeljom od 1. siječnja iduće godine za sve djelatnosti plaća 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu.

Piletić je nakon sjednice Gospodarsko socijalnog vijeća rekao novinarima da će novim zakonskim rješenjem koje ovog tjedna ide na Vladu biti limitiran broj nedjelja koje će radnici moći odraditi.

Napomenuo je da se rad u sektoru trgovine vrednuje Zakonom o trgovini, a za sve ostale djelatnosti Zakonom o radu. 

Novinarima je kazao da Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje, dok Zakon o radu nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.

-  Od 1. siječnja rad nedjeljom morat će se platiti 50% više u odnosu na postojeću satnicu. Što se tiče ostalih dodataka i prekovrmenih sati, rada noću, rada u otežanim uvjetima i rada blagadanima ostavili smo mogućnost i smatramo da mora biti prostora za kolektivno pregovaranje između poslodavaca i sindikata, izjavio je ministar rada,mirovinskog sustava i socijalne skrbi. 

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je da je oko plaćanja rada nedjeljom postignuta suglasnost sa sindikatima da ga treba platiti više, no problem je osiguranje dovoljnog broja zaposlenika kada je takav rad neophodan.

Upozorila je kako je poseban problem uvođenje priziva savjesti radnika za rad nedjeljom pa će biti gotovo nemoguće osigurati rad u tim uvjetima.

- Uvedena je mogućnost radnika za izrazi takozvani priziv savjesti radu nedjeljom pa smatram da će biti gotovo nemoguće osigurati normalno poslovanje u takvim uvjetima, rekla je Irena Weber.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da su sindikati tražili 100 postotno povećanje satnice za rad nedjeljom, ali i da ostaje mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.

Dodao je kako sindikati smatraju da su tri radne nedjelje mjesečno još uvijek prevelik broj, a nejasno je i kakvo je povećanje broja radnika potrebno za 16 radnih nedjelja koje nije trebalo za 52 radne nedjelje.

- Kada je riječ o broju radnih nedjelja, tu smo imali problem vezano uz to da se na kraju predlaže da od četiri nedjelje jedna bude neradna, a tri radne kad je riječ o trgovini.Smatramo da je to još uvijek preveliki broj radnih nedjelja, kazao je predsjednik NHS-a.

Tema razgovora na sjednici GSV-a bila je i reforma zdravstva koju je ministar zdravstva Vili Beroš predstavio kroz predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je da je prijedlogom Državnog proračuna za iduću godinu osigurano financiranje svih ključnih projekata za koje je Vlada zadužena.

Krešimir Sever je izrazio je nadu da će u proračunu biti dovoljno novca za nastavak mjera potpora građanima i gospodarstvu unatoč predviđenom  skromnom gospodarskom rastu.

Poslodavci bi voljeli da je na rashodnoj strani proračuna pokazano više štednje i snažnijih reformi, posebice lokalne samouprave i zdravstvene reforme budući se očekuje teška 2023. i 2024.