13:42 / 15.12.2019.

Autor: Sanja Kos Bojanić/V.K./HRT

Najperspektivniji mljekari u Hrvatskoj

-

-

Foto: - / -

Mljekarski list dodijelio je nagrade za najbolju hrvatsku farmu i najperspektivnijeg mladog proizvođača mlijeka.
Mljekarski list, pamte naši stariji poljoprivrednici, izlazi još od 1963. godine. Proizvođače mlijeka educira i informira da bez primjene stručnog znanja ne mogu biti konkurentni na tržištu, a bez primjene tehnoloških dostignuća ne mogu unaprijediti proizvodnju kojom se bave.

Mljekarski list objavljuje Hrvatska mljekarska udruga, a proteklih 56 godina nezaobilazno je edukativno i informativno štivo za proizvođače mlijeka.  Proizvođačima mlijeka oduvijek je to bio respektabilan list, a kada on bira najbolju hrvatsku farmu i najperspektivnijeg mladog proizvođača, onda i te nagrade imaju posebnu težinu i važnost. Ove godine nagrade su dodijeljene u Križevcima.

Najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka prema ocjeni stručnjaka Mljekarskog lista proglašen je Antonio Panić iz Koprivnice.

- Definitivno puno znači s obzirom na to da je to nagrada struke. Unazad nekoliko godina svake godine primamo neke nagrade što se tiče proizvodnje mlijeka, količine mlijeka, dok s druge strane ispada, da je ministarstvo to koje ne prepoznaje vrijednosti OPG-ova koji rastu sa svojim investicijama. Na natječajima stalno prolaze isti koji nemaju rast, koji nemaju razvoj, govori Antonio Panić, najperspektivniji mladi proizvođač po izboru Mljekarskog lista.

Mladi Antonio pripadnik je trećeg naraštaja mljekara u obitelji Panić. Njegov djed bio je stočar, a 80-ih godina Antonijevi roditelji, oboje sa završenom srednjom poljoprivrednom školom, posvetili su se stočarstvu i proizvodnji mlijeka. Još tada izgrađena je lauf-staja, a već više od tri desetljeća obitelj Panić ulaže u modernizaciju. Među prvima u Koprivničko-križevačkoj županiji kupili su robota za mužnju krava, gradili su i drugu potrebnu infrastrukturu.

- Sredstva iz EU fondova sigurno će doprinijeti  razvoju poljoprivrede, ali bi moglo puno više kada bi se novci usmjerili u pravom smjeru na one projekte koji bi donijeli proizvodnju. Hrvatskoj treba domaće mlijeko i proizvodi, naglašava Antonio.

Panićima je, primjerice odobreno financiranje izgradnje lagune za novu farmu, dok za projekt izgradnje nove farme još nisu dobili nikakav odgovor. 

- Znači, za nitratnu direktivu, mjeru 412, dobili  smo pozitivnu odluku, a o farmi još ništa, a jedno bez drugog nema smisla, govori Antonio.

A najperspektivniji mladi mljekar u Hrvatskoj želi i treba novu farmu, još više grla i povećanje proizvodnje mlijeka.

Najboljom farmom u Hrvatskoj u izboru Mljekarskog lista proglašen je Agro-bovis iz Gorjana 

- Imamo farmu sa 170 komada stoke, nešto smo broj u zadnje vrijeme i povećali. Radili smo na modernizaciji farme, imamo strojeve koji su sad najmoderniji i pomažu nam, istaknula je Lidija Pavić, Agro-bovis, najbolja farma po izboru Mljekarskog lista.

Ali ni najboljima nije lako, svaki se dan suočavaju s velikim izazovima, zakonskim propisima, administracijom, konkurentnošću, cijenom mlijeka koja ne donosi zaradu.

- S obzirom na to da živim na selu, mislim da bi puno više nas malih trebalo biti u proizvodnji, kako bi zaživjela ta naša sela. Mislim da se proizvodnja ne može bazirati na velikima, vidjeli smo što se dogodi s velikim sistemima, moje je mišljenje da bi trebalo biti puno više tih malih farmi koje bi pomogle opstanku mljekarstva u Hrvatskoj, istaknula je Lidija.

Barać: Pad u proizvodnji mlijeka nije zaustavljen

Još nije zaustavljen pad broja farmi, smanjuju se količine proizvedenog mlijeka.

- Pad u proizvodnji mlijeka nije zaustavljen, naglasio je dr. sc. Zdravko Barać, zamjenik ministrice poljoprivrede.

Jedan od pokazatelja koliko je promijenjena slika hrvatskog sela naklada je Mljekarskog lista.

- Mljekarski list je nekada izlazio u 65 tisuća primjeraka, a upravo toliko smo imali i proizvođača mlijeka. Danas je to nažalost tako, da ih imamo ispod 5 tisuća, ali to je naša mljekarska stvarnost, govori Vera Volarić, urednica Mljekarskog lista.

Naša je stvarnost da hrvatskim mlijekom ne zadovoljavamo ni polovinu domaćih potreba. Nekada smo imali više od 600 tisuća krava i junica, dok ih je danas malo više od 100 tisuća. Samo najbolji hrvatski proizvođači proizvode do devet tisuća kilograma mlijeka po kravi na godinu, dok primjerice u najnaprednijim svjetskim poljoprivredama taj broj premašuje 13 tisuća kilograma. I kako je rečeno na dodjeli nagrada Mljekarskog lista u Križevcima - možda je točno da hrvatska poljoprivreda čini samo jedan posto europske, ali čini i 100 posto hrvatske.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!