Novo izdanje državnih obveznica od danas do 8. srpnja

Građani od danas pa do 8. srpnja mogu upisivati državne obveznice. Minimalni ulog je 500 eura, minimalna kamatna stopa 3,10 posto, a država izdanjem trogodišnje obveznice planira prikupiti 750 milijuna eura. Novo izdanje državne obveznice za mnoge predstavlja novu priliku za ulaganje. Struka većinom pozdravlja ulaganje u državne dužničke papire u čemu je, među ostalim, prednost povlašteni porezni tretman u odnosu na depozit u banci.

- Nakon prvog vrijednosnog papira koji smo namijenili izravno građanima, a bila je riječ o obveznici, sada ponovno izdajemo jednu sličnu obveznicu. Dospjeće je malo dulje, ovoga puta tri godine u odnosu na dvogodišnje dospjeće, u odnosu na prvu ponudu vrijednosnih papira izravno građanima. Minimalni prinos je 3,1 posto. Upis kreće od danas pa do 8. srpnja. Dana 10. srpnja bit će nastavak provedbe upisa za institucionalne investitore. Minimalni ulog po ulagatelju je 500 eura. Dva su kanala upisa, jedan je fizički putem poslovnica Fine, a drugi putem naše aplikacije e-Riznica, rekao je Davor Zoričić, državni tajnik, Ministarstvo financija gostujući u radijskoj emisiji U mreži Prvog.

Osvrnuo se i na kamatnu stopu.

- Kamatna stopa je nešto niža za ovo dospjeće zbog situacije na tržištu. Da smo se u ovom trenutku odlučili za izdanje kratkoročnih vrijednosnih papira za građane, onda bi kamatna stopa, odnosno prinos, bio nešto viši. Ako se pogleda što se događa na financijskom tržištu, onda imamo priliku vidjeti da je ESB (Europska središnja banaka) smanjila nešto svoje kamatne stope. Ako bismo promatrali dugoročnje kamatne stope kao prosjek kratkoročnih kamatnih stopa, onda je riječ o tome da se na tržištu može očekivati polako privođenje kraju borbe s inflacijom, a to znači smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa, tako da su ova kamatna stopa koja se odnosi na trogodišnje dospjeće malo niža, upravo u tom pogledu, rekao je.

Anamarija Staničić, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga preporučila je građanima da paze jer trgovanje dionicom nije isto kao trgovanje obveznicom.

- Morate biti svjesni toga da je u cijenu ugrađena i dosad isplaćena kamata, tako da ako netko kao investitor želi izaći iz te obveznice, brokeri su napravili kalkulatore na svojim web stranicama koji su građanima dostupni i gdje mogu vidjeti ako prodaju po cijeni koja je u tom trenutku na burzi, koliki će prinos ostvariti, koliko je do sad isplaćeno kamate i koliko bi još ostalo neisplaćene kamate do dospjeća obveznice. Možda će brokeri ponuditi građanima i neke druge opcije, na primjer ako im treba neka kratkoročna likvidnost da pozajme nekome taj papir ili da uđu u repo, to je isto opcija za građane da ne prodaju obveznicu prije dospjeća, ali naravno svatko je slobodan da odluči hoće li prodati, ostati u tome i čekati dospjeća, rekla je, dodavši da je uvijek moguće izaći iz ulaganja.

Zoričić je rekao kako planiraju sa državnim izdanjima potaknuti lokalne razine vlasti, ali i poduzeća.

- U uvjetima kad su kamatne stope bile relativno niske, onda ni motiv nije bio toliko izražen kod lokalnih jedinica vlasti, ali nakon ovih napora središnje države, nadamo se da će interes porasti kod lokalnih jedinica vlasti, a sigurno da ćemo i mi pružiti maksimalnu podršku u svakom pogledu u kojem to bude moguće, rekao je.

Razvoj tržišta kapitala

Staničić je rekla kako rade s Ministarstvom financija na razvoju strateškog okvira za razvoj tržita kapitala kako bi se više raširila investicijska kultura.

- U prosjeku europski građani puno manje ulažu kroz tržište kapitala nego što ulažu na primjer američki građani. Međutim, kroz ova izdanja državnih vrijednosnih papira, interesa na tržištu ima. Hrvati ulažu, samo ne ulažu u Hrvatsku. Imate mnoštvo brokera stranih i banaka koji nude niz proizvoda koje Hrvati kupuju. Recimo Revolut, jako popularni, platni, sad već i banka, ali prije je počela kao platna institucija. Oni kroz svoje aplikacije nude niz dionica Zapadne Europe, Amerike. Građanima je to prilično jednostavno za korištenje. I to je isto jedan ključ u bilo kojoj budućnoj strategiji, kako pojednostaviti građanima pristup takvim instrumentima i kako povećati domaću ponudu takvih proizvoda, rekla je.

Tržište kriptovaluta

Staničić se osvrnula i na tržište kriptovaluta.

Rekla je kako je to tržište do sada bilo neregulirano i da zato postoje razni prevaranti koji pokušavaju naći mjesto za sebe u tom vakuumu i praznom prostoru.

- Mi smo puno upozoravali, ali svatko može odlučiti u što će ulagati. Hanfa nema namjeru nikome docirati što bi trebao biti njegov apetit za rizikom, ali istovremeno moraju biti svjesni da im nedostaju podaci, da bi mogli sami procijeniti je li to razina rizika koju su voljni preuzeti. 

Komentirala je i novi zakon. Kao ključnu crticu navela je reguliranje pružatelja usluga koji nude usluge vezane za kriptovalute. 

- Zaštita potrošača se prije svega ogleda kroz regulaciju tih pružatelja usluga, kroz njihovu odgovornost za štetu koju mogu nanijeti tim ulagateljima, ali istovremeno i kroz regulaciju što mora je izdavatelj kriptoimovine prikazati investitorima kada izdaje tu kriptoimovinu. To će se napraviti kroz ekvivalent prospekta, zove se bijela knjiga, koju će morati objaviti i notificirati regulatoru, u ovom slučaju nama, ako se radi o izdavatelju kriptoimovine iz Hrvatske, a onda postoji odredba odgovornosti za štetu u kojem izdavatelj kriptoimovine i njegove odgovorne osobe kao i osobe koji su preuzele odgovornost za sadržaj bijele knjige odgovaraju prema investitoru koji je kupio tu kriptoimovinu na temelju tih informacija i može tražiti isplatu štete. I u nekim slučajima isto također da se otkupi nazad ta imovina po cijeni koju je kupio.

Na pitanje za što će biti zadužena Hanfa, rekla je: "za nadzor pružatelja kriptoimovine, za odredbe o transparentnosti, te za nadzor nad potencijalnom zloupotrebom manipulacijom tržišta kriptoimovinom".