Nedovoljno kompostana, a u Osijeku rade punim kapacitetom

Hrvatska je i dalje na samom začelju Europe u odvajanju biootpada. Godišnje ga proizvedemo oko pola milijuna tona, a većina i dalje završava na odlagalištima jer je kompostana premalo. Unatoč tomu neki primjeri pokazuju da može drukčije - gradovi i općine koji otpad pretvaraju u vrijednu sirovinu.

Osječko Podravlje savjesnim je građanima česta adresa. Prometno je na kompostani od ranog jutra. Umjesto da završi na odlagalištu, otpad se prerađuje i pretvara u sirovinu korisnu za poljoprivredu i hortikulturu.

- Prošle smo godine napravili zatvoreni sustav. Pet boksova gdje s novom tehnologijom ubrzavamo sam proces rada. Godišnje dobijemo oko 2000 tona komposta koji djelomično pakiramo u vreće, objasnio je Stevo Anetić iz Službe za rukovođenje otpadom u Unikomu d.o.o.

I vreće s kompostom odu u trenu. Osječani su pri samom vrhu kada je riječ o odvajanju otpada. U stopu ih prati Koprivnica.

- Zahvaljujući konstantnim edukacijama građana, mladih, škola i vrtića dobili smo jako kvalitetan biorazgradiv otpad s malim količinama smeća odnosno dodatnog otpada, naglasio je Saša Grubačević iz Komunalca Koprivnica.

Kompostane nisu jeftine, ističu stručnjaci, ali učinak je za okoliš velik.

- Svi znate da se kompost može koristiti u vrtovima. Ali osim kompostiranja postoje i bioplinare koje mogu proizvoditi energiju od biootpada, objasnio je Neven Voća s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

No Osijek i Koprivnica više su iznimka nego pravilo. Hrvatska je u razvrstavanju biootpada na samom začelju Europske unije.

- Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša zadnjih pet godina proizvodimo 500 000 tona biorazgradivog otpada i svega 100 000 tona oporabimo kroz naše kompostane, podsjetio je Marko List, predsjednik Hrvatske udruge kompostana.

Gotovo 60 posto općina i gradova, najviše u Dalmaciji i Istri, nema potpuno uređeno odvojeno prikupljanje biootpada. Očito tek trebamo shvatiti da odvajanje otpada nije obveza nego ulaganje u budućnost.