Nezaposlenost u eurozoni blago smanjena i na kraju 2025.

Nezaposlenost u eurozoni blago je smanjena i u prosincu, dok je na razini Europske unije ponovno bila stabilna, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda.

U eurozoni se stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), spustila u prosincu za 0,1 postotni bod i iznosila je 6,2 posto, izračunali su statističari.

Na razini Europske unije iznosila je 5,9 posto, kao i u studenom, prema revidiranom podatku.

U prosincu 2024. godine bila je iznosila 6,3 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i 5,9 posto na razini Unije.

Prema procjenama statističara, ukupno je u EU bez posla u prosincu bilo 13,043 milijuna građana, uključujući njih gotovo 10,8 milijuna u eurozoni.

Na kraju 2025. u eurozoni je tako bilo pet tisuća manje nezaposlenih građana nego prije godinu dana, dok je na razini Unije njihov broj bio veći za 71 tisuću, izračunali su statističari.

Hrvatska uz Mađarsku

Najvišu stopu nezaposlenosti bilježile su i u prosincu Finska i Španjolska, od oko 10,0 posto.

Mjesto u skupini potvrdila je i Švedska gdje je iznosila 9,0 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILOvom metodologijom u prosincu iznosila 4,5 posto i bila za 0,1 postotni bod niža nego u mjesecu ranije.

Bez posla je u Hrvatskoj u prosincu bilo 80 tisuća građana, tisuću manje nego u studenome. U odnosu na prosinac 2024. broj nezaposlenih pao je za osam tisuća.

Istu stopu nezaposlenosti bilježila je u prosincu i Mađarska, a blizu je i Cipar gdje je iznosila 4,3 posto.

Najmanju stopu nezaposlenosti bilježila je u prosincu Češka, od 3,1 posto, a slijede Malta i Poljska s 3,2 posto i Bugarska s 3,3 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u prosincu 14,3 posto, a u Uniji 14,7 posto.

U studenom je iznosila 14,4 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i 14,9 posto na razini Unije.

Godišnja usporedba pokazuje za 0,2 postotna boda nižu stopu nezaposlenosti na oba područja.

Statističari procjenjuju da je u Uniji u prosincu bilo gotovo 2,86 milijuna mladih bez posla, od čega njih gotovo 2,26 milijuna u eurozoni.

U odnosu na prosinac 2024. broj nezaposlenih mladih pao je za 31 tisuću u eurozoni i za 18 tisuća u EU.

Švedska uz bok Španjolskoj

Najvišu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je u prosincu Švedska, od 24,7 posto, a slijedi Španjolska, s 23,4 posto.

Granicu od 20 posto ponovno je prekoračila i Finska s 22,5 posto nezaposlenih mladih, a blizu je i Italija sa stopom nezaposlenosti u toj dobnoj skupini od 20,5 posto.

Jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima bilježile su u prosincu samo Njemačka, od 6,8 posto, i Nizozemska, od 9,2 posto, pokazuju Eurostatu dostupni podaci.

Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U četvrtom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti od 17,2 posto, uz 20 tisuća mladih bez posla. 

U trećem tromjesečju ona je iznosila 17,7 posto, prema revidiranom podatku, uz isti broj nezaposlenih mladih, pokazuju najnoviji izračuni Eurostata.

Eurostat nije raspolagao jedino rumunjskim podacima o nezaposlenosti mladih.