Maričić: Tržišta bez panike, jedan "tweet" može spustiti cijenu nafte

Unatoč rekordnom puštanju strateških naftnih rezervi, cijena nafte ostala je oko 100 dolara po barelu. Tržišni analitičar InterCapitala Niko Maričić upozorava da je riječ tek o privremenoj mjeri te da će trajanje sukoba na Bliskom istoku biti ključno za kretanje cijena energenata, inflaciju i gospodarski rast.

– Možda je senzacionalistički naslov malo, govori se o 400 milijuna barela, a treba znati da je globalna potrošnja sirove nafte oko 100 milijuna barela dnevno. Dakle, to je dostatno praktički za četiri dana globalne opskrbe, rekao je Niko Maričić u Dnevniku HTV-a.

Dodao je da je riječ o privremenoj mjeri čiji je cilj prije svega poslati signal tržištu da je agencija spremna reagirati. Maričić smatra da bi u slučaju dodatne eskalacije sukoba moglo doći do snažnijeg rasta cijena nafte.

"Jedan tweet može prekinuti rat"

– Govorimo o toliko neizvjesnoj situaciji gdje praktički jedan tweet, jedna odluka ili jedan govor mogu prekinuti rat i značajno spustiti cijenu nafte. S druge strane, neka dodatna eskalacija može je dodatno povećati, rekao je

Dodao je da cijena nafte ipak ne može rasti unedogled.

– Postoji nešto što se zove 'demand destruction', odnosno urušavanje potražnje. U jednom trenutku neka industrija ili transport kažu da im se više ne isplati funkcionirati uz tako visoku cijenu nafte i smanjuju potražnju, što onda dovodi do naglog pada cijena, objasnio je.

Maričić smatra da tržište još nije došlo do tog trenutka te dodaje: "Osobno mislim da nećemo ni doći do toga, vjerujem da ćemo vidjeti ublažavanje retorike u ratu".

Oscilacije na tržištima, ali bez panike ulagača

Govoreći o reakcijama drugih tržišta, Maričić je rekao da su i ona obilježena oscilacijama te dodao: "Nije riječ o jednoznačnom trendu. Kao što smo vidjeli kod nafte, imali smo snažan pomak pa snažan pad praktički u 24 sata, što još nikad nije bilo zabilježeno".

Slična kretanja, iako manjeg intenziteta, zabilježena su i na dioničkim tržištima. Unatoč oscilacijama, naglasio je da tržištima zasad ne dominira panika.

– Ono što je bitno napomenuti jest da panika nije vidljiva, zaključio je Maričić.

Rizik za inflaciju i gospodarstvo

Maričić upozorava da bi najveći rizik dugotrajnog sukoba mogao biti rast inflacije i slabljenje gospodarskog rasta.

– Možda će zvučati dosadno, ali opet se vraćam na vrijeme. Što ovo dulje traje, veća je vjerojatnost da će se preliti na inflaciju. Realni dohodak građana mogao bi pasti, a time i osobna potrošnja, što bismo svakako osjetili na gospodarskom rastu, rekao je.

Dodaje kako je mogućnost recesije trenutačno mala, ali bi se situacija mogla promijeniti ako sukob potraje.

– Rekao bih da je recesija u ovom trenutku vrlo mala vjerojatnost, ali ako ovaj sukob potraje dulje od šest mjeseci ili godinu dana, vrlo je lako moguće da dođemo i do nekakvog recesijskog scenarija, upozorio je.

Najveći rizik je vrijeme

Prema njegovim riječima, ključni faktor koji će odrediti gospodarske posljedice sukoba jest trajanje krize. Upozorava: "Što više vremena prolazi, veća je vjerojatnost da će se sve preliti na inflaciju".

U početku rast cijena nafte najviše pogađa sektore koji se koriste energentima kao osnovnim troškom.

– Porast cijene sirove nafte najviše osjećaju oni koji je koriste kao primarni input, primjerice transport ili zračni prijevoz. Međutim, što ovo dulje traje, veća je vjerojatnost da će se to prenijeti i na druge sektore te da ćemo vidjeti rast cijena proizvoda i usluga, a krajnji potrošači će to osjetiti, rekao je.

Govoreći o mogućim reakcijama središnjih banaka, Maričić smatra da je prerano očekivati promjene monetarne politike. Dodao je kako je važno da banke nadziru situaciju. Vjeruje da kratkoročno neće donositi ishitrene odluke jer se zasad radi o jednokratnom pomaku cijena energenata.

– Ako se ova situacija održi, moguće je da ćemo ići prema restriktivnijoj politici, ali o tome je prerano govoriti. To bi bio srednjoročni ili dugoročni scenarij, u razdoblju od godinu dana ili dulje, zaključio je Maričić.