Nova znanja plaća država - vaučere za prekvalifikaciju koristi više od 57 tisuća ljudi

Više od 57.000 građana uključeno je u sustav vaučera, a 81 % nezaposlenih pronašlo je posao u roku od godinu dana. Uoči sezone raste potražnja u turizmu i ugostiteljstvu, a država financira i završetak srednje škole te prekvalifikacije za deficitarna zanimanja, kazao je u Studiju 4 Vjekoslav Špoljarić, savjetnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Špoljarić je istaknuo da se i ove godine nastavlja provedba mjera aktivne politike zapošljavanja koje se, u sličnom obliku, provode već deset godina.

– Mjere su donesene krajem prošle godine od strane Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i provodit će se tijekom cijele godine. Poziv je otvoren praktički do rujna, listopada ili studenoga, ovisno o mjeri, rekao je.

Mjere su usmjerene na potpore za zapošljavanje, pripravništvo i stjecanje radnog iskustva, usavršavanje radnika, potpore za povratnike te zadržavanje radnih mjesta. Posebno je izdvojio potpore za obrazovanje i osposobljavanje, odnosno sustav vaučera.

Više od 57 tisuća uključenih u sustav vaučera

Sustav vaučera uveden je 2022. kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. U početku je bio namijenjen stjecanju vještina povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom, no kasnije je proširen i na deficitarna zanimanja.

– Osigurali smo dodatnih 100 milijuna eura kroz Europski socijalni fond plus upravo za stjecanje deficitarnih vještina na tržištu rada, naglasio je Špoljarić. Interes je, kaže, iznimno velik. Od 2022. godine u obrazovanje je uključeno više od 57 tisuća osoba, a više od 40 tisuća već je završilo programe.

Vaučere mogu koristiti i zaposlene i nezaposlene osobe. Trošak obrazovanja u potpunosti je pokriven, a nezaposlenima se nadoknađuju i putni troškovi te isplaćuje novčana pomoć za dane provedene na obrazovanju.

Završetak srednje škole o trošku države

Poseban naglasak stavljen je na osobe koje nemaju završenu srednju školu.

– Omogućili smo stjecanje cjelovite kvalifikacije, odnosno završetak srednje škole putem sustava vouchera. To je jedan od najskupljih vaučera, nešto manje od 4.000 eura, ali pokriva cijeli završetak srednje škole, istaknuo je.

Osim toga, kroz mjeru Posao Plus država financira i zapošljavanje tih osoba na pola radnog vremena u razdoblju od dvije godine, dok pohađaju obrazovanje.

Fokus na najranjivije skupine

Unatoč padu ukupnog broja nezaposlenih, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i dalje su pretežno ranjive skupine – osobe starije od 50 godina, osobe s invaliditetom, osobe s posebnim uvjetima rada te osobe sa srednjom školom.

Prema riječima Špoljarića, kombinacija potpora za zapošljavanje i sustava vouchera ključna je za njihovu dugoročnu integraciju na tržište rada, osobito uoči pojačanog zapošljavanja u turističkoj sezoni.

Vaučeri prilagođeni tržištu: Od keramičara do programera

Govoreći o prilagodbi sustava novim tržišnim izazovima, Vjekoslav Špoljarić podsjetio je da su vaučeri u početku bili usmjereni na zelenu i digitalnu tranziciju, u skladu s procesom digitalizacije koji zahvaća sve sektore.

No, program je u međuvremenu proširen i na deficitarna zanimanja: "Traže se i keramičari i građevinari. Upravo zato smo se usmjerili na deficitarna zanimanja, poput graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, IT sektora i drugih djelatnosti".

Dodao je da se većina vaučera danas koristi upravo u tim sektorima, a podaci pokazuju da je 81 posto nezaposlenih osoba koje su koristile vaučer pronašlo posao u roku od godinu dana nakon završetka obrazovanja.

Što se tiče najtraženijih programa, Špoljarić ističe da to ovisi o razini obrazovanja korisnika. Osobe s nižom razinom obrazovanja češće biraju praktične programe u turizmu, poljoprivredi i građevinarstvu, poput rukovanja strojevima ili osposobljavanja za keramičare. Srednjoškolci i visokoobrazovani češće biraju digitalne programe, primjerice programiranje.

Posebno velik interes vlada za vaučere za stjecanje temeljnih digitalnih vještina namijenjene osobama s nižom razinom obrazovanja, dugotrajno nezaposlenima, osobama bez srednje škole i osobama s invaliditetom.

– Cilj je povećati njihovu digitalnu pismenost i omogućiti im osnovna znanja o radu na računalu i korištenju sustava, zaključio je Špoljarić.

Potrebe za radnom snagom u turizmu i ugostiteljstvu

Uoči početka turističke sezone, sezonalnost ponovno dolazi u fokus tržišta rada. Vjekoslav Špoljarić ističe da se najveći broj zaposlenih bilježi upravo u ljetnim mjesecima, što potvrđuje koliko su turizam i ugostiteljstvo ovisni o sezonskoj radnoj snazi.

– Kada gledamo prošlu sezonu, najveći broj osiguranika prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje imali smo u srpnju – milijun i 788 tisuća. Najveći dio sezonskih radnika bio je u ugostiteljstvu i turizmu, gdje smo imali oko 147 do 148 tisuća radnika, naveo je.

Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da su poslodavci u tom razdoblju intenzivno oglašavali potrebe za radnicima, osobito u turizmu.

Gotovo 18 tisuća zaposlenih iz evidencije HZZ-a

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u sektoru turizma bilo je gotovo 25 tisuća oglašenih potreba za radnicima.

– Velika većina poslodavaca uspjela je pronaći radnike upravo iz evidencije. Oko 18 tisuća osoba izravno se zaposlilo iz evidencije za ta radna mjesta, rekao je Špoljarić.

Ipak, svake godine postoji potreba za dodatnom radnom snagom, osobito u vrhuncu ljetne sezone, ali i tijekom ostatka godine.

Strani radnici čine oko četvrtine zaposlenih u sektoru

U ukupnom broju osiguranika prisutan je i određeni udio stranih radnika. No, u djelatnosti ugostiteljstva i turizma njihov udio iznosi oko 25 posto.

– Kada gledamo turizam i ugostiteljstvo, udio stranih radnika je na granici oko 25 posto, što znači da je hrvatski radnik i dalje većina i na neki način više cijenjen, zaključio je Špoljarić.

Više pogledajte u videoprilogu: