Inflacija usporava; hoće li Vladine mjere dati rezultate?

Iako inflacija u Hrvatskoj usporava, građani i dalje snažno osjećaju rast cijena, a Hrvatska je s 4,5 posto i dalje među državama s najvišom inflacijom u Europskoj uniji. 

U HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" državni tajnik Matej Bule poručio je da je većina Vladinih mjera već na snazi i da od njihove srži neće biti odustajanja, dok je SDP-ova Sanja Radolović upozorila da za više od 300.000 umirovljenika inflacija nije 4,5, nego 45 posto. HUP-ov Hrvoje Stojić upozorio je da novi porezi mogu obeshrabriti ulaganja, a sindikalist Dražen Jović poručio da plaće moraju rasti jer radnici više ne mogu snositi teret inflacije.

Radolović: Za 300.000 umirovljenika inflacija nije 4,5 posto, nego čak 45 posto

Iako je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj usporila s 5,8 posto u travnju na 5,2 posto u svibnju i 4,5 posto u lipnju, Hrvatska i dalje ima treću najvišu inflaciju u Europskoj uniji. Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović smatra da građani i dalje snažno osjećaju rast cijena te upozorava da najavljene Vladine mjere stižu prekasno.

Komentirajući izjavu ministra financija da bi se Hrvatska u prvom tromjesečju iduće godine mogla približiti prosjeku europodručja, Radolović je poručila kako ni sam ministar, kao ni Vlada, ne mogu biti zadovoljni sadašnjim pokazateljima.

- Ne možemo reći da inflacija pada, nego da samo usporava jer je već dosegla svoj maksimum. Za više od 300.000 umirovljenika koji primaju manje od 400 eura mirovine inflacija nije 4,5 posto, nego 45 posto, istaknula je.

Posebno je kritizirala činjenicu da novi paket Vladinih antiinflacijskih mjera stupa na snagu tek početkom sljedeće godine.

- Pitamo se hoće li sve ostati samo na razini PowerPoint prezentacije, dok se građanima i poduzetnicima poručuje da se do tada jednostavno snađu. To je za nas neprihvatljivo, rekla je Radolović.

Naglasila je da SDP već četiri godine predlaže kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere za suzbijanje inflacije, posebno u područjima stanovanja, energije i hrane.

- Cijene stanovanja u posljednjih pet godina porasle su 60 posto, energenti su samo u posljednja tri mjeseca poskupjeli 13 posto, a cijene hrane tijekom posljednjeg mandata Andreja Plenkovića kumulativno su porasle 42 posto, što je najviše u europodručju. Pojedine osnovne namirnice, poput jaja, poskupjele su više od 100 posto, upozorila je Radolović.

Bule: Nije točno da Vladine mjere počinju tek iduće godine

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule odbacio je tvrdnje da Vladin paket antiinflacijskih mjera stupa na snagu tek početkom iduće godine. Istaknuo je da se većina mjera već provodi te da su njihovi učinci vidljivi, osobito kada je riječ o cijenama hrane.

- Moram ispraviti i vas i kolegicu Radolović. Nije točno da antiinflacijski paket stupa na snagu 1. siječnja sljedeće godine. Tada na snagu stupaju samo dvije mjere koje se odnose na paušalno oporezivanje i ukidanje poreza na dohodak za mirovine. Sve ostale mjere već su na snazi, rekao je Bule.

Naglasio je da su među njima smanjenje državne potrošnje za 1,3 milijarde eura, zadržavanje plaća u javnom sektoru te zamrzavanje administrativnih cijena koje određuju državna tijela i javna poduzeća.

- Vlada je osnovala radnu skupinu koja će pratiti provedbu tih mjera, a porez na prekomjerne profitne marže, iako će se formalno naplaćivati 2027. godine, odnosi se na ovu godinu pa su ga poduzetnici već uključili u svoje poslovne odluke, istaknuo je.

Bule smatra da se učinci Vladinih mjera već mogu vidjeti u kretanju cijena hrane.

- Cijene hrane u lipnju snažno su usporile i porasle svega 0,8 posto. Dobar dio proizvoda konačno je počeo pojeftinjivati, a značajniji rast bilježe tek dvije ili tri kategorije, poput junetine i ribe. Mislim da su svi shvatili poruku Vlade kada je riječ o određivanju cijena i društvenoj odgovornosti, rekao je.

Dodao je da će administrativne cijene javnih usluga ostati zamrznute do proljeća iduće godine, što bi, prema njegovim riječima, trebalo dodatno usporiti inflaciju.

- U narednim mjesecima očekujemo daljnje usporavanje inflacije, osobito početkom sljedeće godine, kada se formira najveći broj administrativnih cijena. Vlada aktivno provodi antiinflacijsku politiku u skladu s gospodarskim okolnostima, poručio je Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija.

"Vlada udara po građanima, a nema hrabrosti obračunati se s bankama i trgovačkim lancima"

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović odbacila je tvrdnje državnog tajnika u Ministarstvu financija Mateja Bule da Vlada već provodi ključne antiinflacijske mjere. Ustvrdila je kako se konkretne mjere koje bi trebale smanjiti inflaciju i dalje odgađaju, dok najveći teret snose građani.

- Zamolila bih državnog tajnika da nakon emisije ponovno posluša što je rekao. Jedino što Vlada trenutačno provodi jest ograničavanje plaća u državnom i javnom sektoru – medicinskim sestrama, liječnicima, vatrogascima, učiteljima i drugima. Sve ostale mjere o kojima govori tek bi trebale stupiti na snagu, rekla je Radolović.

Ocijenila je da Vlada već četiri godine ignorira prijedloge oporbe za učinkovitije suzbijanje inflacije te je posebno kritizirala najavljeni porez na prekomjerne profitne marže.

- Govore da će od jeseni uvesti dodatni porez na marže, ali u posljednje tri godine mnogi su već ostvarili goleme profite. Tko je zaradio, zaradio je, poručila je.

Radolović smatra da Vlada izbjegava mjere prema sektorima koji su, prema njezinim riječima, najviše profitirali tijekom inflacije.

- Nemate hrabrosti obračunati se s onima koji su najveći uzročnici inflacije u posljednje četiri godine. To su banke, telekomi i veliki trgovački lanci, dok istodobno udarate po džepu umirovljenika, medicinskih sestara, liječnika i drugih građana, ustvrdila je.

Kao primjer navela je rast dobiti banaka, istaknuvši da je ona u 2022. godini dosegnula 1,4 milijarde eura, dok su veliki trgovački lanci ostvarili milijarde eura prihoda.

- S njima se nemate hrabrosti obračunati, ali zato građani i dalje plaćaju najveći teret inflacije, zaključila je Radolović.

Bule: Umirovljenicima ostaje 180 milijuna eura

Matej Bule odbacio je tvrdnje da Vladine mjere idu na štetu umirovljenika.

- Mislim da se demantira sve ovo što je rečeno. Ako ćemo govoriti o preslušavanju emisije, onda moram reći da nije točno da Vlada udara na umirovljenike. Jedna od ključnih mjera je da od 1. siječnja država više neće ubirati oko 180 milijuna eura poreza na dohodak od mirovina, nego će taj novac ostati hrvatskim umirovljenicima, rekao je Bule.

Stojić: Novi porez ne smije kažnjavati tvrtke koje ulažu i stvaraju vrijednost

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić poručio je kako HUP ne podržava uvođenje dodatnog poreznog opterećenja za gospodarstvo te upozorio da bi porez na prekomjerne profitne marže mogao imati neželjene posljedice za investicije i rast.

- Udio poreznih prihoda u hrvatskom BDP-u iznosi oko 47 posto. Kada usporedimo Hrvatsku sa sličnim istočnoeuropskim zemljama, porezno opterećenje veće je za oko pet milijardi eura. Iz tog aspekta ne možemo podržati daljnje povećanje poreznog pritiska na hrvatski biznis, rekao je Stojić.

Naglasio je kako zakon o oporezivanju prekomjernih profitnih marži zahtijeva detaljnu analizu jer, kako kaže, nije svaka veća dobit rezultat neopravdanog povećanja cijena.

- Tvrtke koje su ulagale u produktivnost, tehnologiju ili prelazak na proizvode veće dodane vrijednosti ne bi smjele biti kažnjene samo zato što su ostvarile bolje poslovne rezultate. Postoje i poduzeća koja su bila izložena velikim oscilacijama cijena sirovina, što je prethodnih godina značajno utjecalo na njihovu dobit, istaknuo je.

Kao problem naveo je i mogućnost da novi porez zahvati tvrtke koje su tek nakon restrukturiranja uspjele ostvariti pozitivne rezultate.

- Imate poduzeća koja su bila na rubu rentabilnosti ili su prodavala imovinu kako bi isplatila plaće. Ako su nakon restrukturiranja ostvarila skromnu dobit, nije pravedno dodatno ih oporezivati zbog dobre poslovne odluke, rekao je.

Stojić smatra da bi se pri procjeni profitabilnosti trebali koristiti širi ekonomski pokazatelji.

- Marže same po sebi nisu pravi pokazatelj profitabilnosti. Treba gledati prinos na uloženi kapital i stvarne poslovne rezultate prije donošenja ovakvih odluka, poručio je.

Upozorio je i da bi novi porez mogao usporiti investicije, koje smatra ključnima za dugoročno smanjenje inflacije.

- Takav porez stvara neizvjesnost i obeshrabruje ulaganja. Upravo su ulaganja u produktivnost, uz odgovornu fiskalnu politiku, jedan od najvažnijih preduvjeta za dugoročno obuzdavanje inflacije, zaključio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Jović: Zamrzavanje plaća znači pad životnog standarda radnika

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović smatra da usporavanje inflacije ne mijenja činjenicu da Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji. Upozorio je da građani, unatoč statističkim pokazateljima, i dalje osjećaju pad životnog standarda.

- Hrvatska nema rješenja za inflaciju. Već smo 2023. bili među tri države Europske unije s najvećom inflacijom, a ista se priča ponavlja i danas. Posebno zabrinjava što je prosjek europodručja 2,8 posto, a Hrvatska je na 4,5 posto, rekao je Jović.

Istaknuo je kako službeni podaci pokazuju da je u svibnju bilo zaposleno 1,739 milijuna osiguranika, dok medijalna plaća iznosi 1319 eura.

- To znači da oko 870.000 radnika prima medijalnu plaću ili manje. Ako je inflacija 4,5 posto, jasno je da ti ljudi danas žive lošije nego prije godinu dana, upozorio je.

Jović se osvrnuo i na najave ograničavanja rasta plaća u javnom i državnom sektoru, istaknuvši da sindikati takvu politiku ne mogu podržati.

- Ako plaće rastu jedan ili dva posto, a inflacija je tri ili više posto, onda ne govorimo o zamrzavanju plaća, nego o padu životnog standarda radnika, rekao je.

Dodao je da slični problemi postoje i u privatnom sektoru, gdje je, prema njegovim riječima, i dalje prisutna isplata dijela plaća "na ruke" te prijavljivanje radnika na minimalnu plaću.

- Time se ne zakidaju samo radnici nego i cijeli sustav jer se uplaćuje manje doprinosa za mirovinsko i druga socijalna davanja. To je začarani krug iz kojeg nikako ne izlazimo, upozorio je.

Jović smatra da rješenje nije u raspravama o tome usporava li inflacija, nego u odlučnijim reformama tržišta rada.

- Potrebno je ojačati inspekcijske nadzore, suzbiti rad na crno i zaštititi poštene poslodavce. Sindikati nisu protiv produktivnosti ni konkurentnosti, ali Hrvatska ne može graditi konkurentnost na niskim plaćama i jeftinoj uvoznoj radnoj snazi, poručio je.

Zaključio je da je vrijeme za dugoročne promjene.

- Stalno gubimo vrijeme raspravljajući o tome je li inflacija malo viša ili niža, umjesto da podvučemo crtu i krenemo rješavati strukturne probleme koji opterećuju hrvatsko gospodarstvo, zaključio je Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

"Od ključnih antiinflacijskih mjera neće biti odustajanja"

Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule poručio je da razgovori s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i sindikatima o Vladinom antiinflacijskom paketu još traju, ali da od njegovih ključnih mjera neće biti odustajanja.

- Razgovori još uvijek traju i svi argumentirani prijedlozi kojima bismo mogli doraditi mjere bit će prihvaćeni. Međutim, od same srži mjera neće se odustati, iako su moguće određene dorade ako za njih postoji valjana argumentacija, rekao je Bule.

Naglasio je da su zahtjevi obrtnika, poduzetnika i sindikata veliki, no smatra da paket mora zadržati svoj temeljni cilj – smanjenje inflacije.

Bule je ustvrdio kako je snažan gospodarski rast posljednjih godina neizbježno doveo i do povećanih inflacijskih pritisaka.

- Hrvatsko gospodarstvo raslo je više od 12 posto 2021., više od sedam posto 2022., zatim gotovo četiri posto dvije godine zaredom, a prošle godine 3,5 posto. U pet i pol godina gospodarstvo se gotovo udvostručilo, s 50 na gotovo 100 milijardi eura. Očekivati da u takvim okolnostima nema inflacijskih pritisaka bio bi ekonomski nonsens, rekao je.

Podsjetio je kako su državne financije posljednjih godina bile opterećene posljedicama pandemije, potresa, energetske krize i povećanih izdvajanja za obranu.

- Naš jedini izlaz je snažan gospodarski rast koji nas može izvući iz svih tih kriza, istaknuo je.

"Država štedi na građanima, a ne rješava stvarne probleme"

SDP-ova saborska zastupnica Sanja Radolović poručila je da država mora razlikovati poduzetnike koji ulažu i stvaraju novu vrijednost od onih koji ostvaruju izvanredne profite.

- One poduzetnike koji pošteno isplaćuju plaće i stvaraju dodatnu vrijednost treba rasteretiti, a ne dodatno opterećivati, rekla je.

Kao jedan od najvećih problema izdvojila je sivu ekonomiju, posebno na tržištu taksi-prijevoza i turističkog smještaja.

- Imamo agregatore koji radnike prijavljuju na jedan sat dnevno, otvaraju desetke tvrtki i iznose novac iz Hrvatske. Istodobno država nema ni registar nekretnina u vlasništvu stranaca, a tijekom prošle godine obavljeno je samo 165 inspekcijskih nadzora. To su ključni problemi naše ekonomske politike, a ne štednja na ljudima koji jedva spajaju kraj s krajem, ustvrdila je.

Dodala je da si sve veći broj građana više ne može priuštiti ni tjedan dana ljetovanja na Jadranu.

- Prosječan Hrvat danas si teško može priuštiti ljetovanje. To je pravi problem hrvatskih građana, poručila je.

"Siva ekonomija postala je porezna oaza"

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić složio se da država mora odlučnije suzbiti sivu ekonomiju, osobito u turističkom sektoru.

- Potrebno je pojačati kontrole i uspostaviti registar stranih vlasnika nekretnina. Time bi se proširila porezna baza i lakše uspostavio pravedniji porezni sustav, rekao je.

Upozorio je da postoji velik nerazmjer između oporezivanja rada i prihoda od kratkoročnog najma.

- Efektivna porezna stopa na dohodak od rada i kratkoročnog najma razlikuje se šest do sedam puta. Time je taj dio gospodarstva praktički postao porezna oaza, istaknuo je.

Stojić smatra da pretjerana orijentacija na turizam dugoročno stvara probleme za gospodarstvo.

- Sve manje mladih upisuje srednje škole i fakultete, a Hrvatska je među europskim rekorderima po tome koliko dugo mladi ostaju živjeti s roditeljima. Bez većeg uključivanja mladih na tržište rada i ulaganja u obrazovanje teško ćemo povećati zaposlenost i dugoročno ojačati gospodarstvo, zaključio je Hrvoje Stojić. 

"Plaće moraju rasti, radnici ne mogu plaćati cijenu inflacije"

Bule je izjavio da je hrvatski model turizma specifičan zbog velikog udjela privatnog smještaja, koji koristi velikom broju građana, ali je upozorio da se okolnosti na tržištu posljednjih godina mijenjaju.

- Paušalni model oporezivanja imao je puno smisla prije desetak godina, kada su privatni iznajmljivači bili u znatno nepovoljnijem položaju. Danas su digitalne platforme bitno promijenile tržište, rekao je Bule.

Govoreći o suzbijanju sive ekonomije, naglasio je da Porezna uprava koristi digitalne alate za otkrivanje rizičnih slučajeva, ali da bez terenskog nadzora nije moguće izricati kazne.

- Softverska rješenja mogu upozoriti na rizik, ali ne mogu izdati prekršajni nalog. Inspektor mora provesti nadzor i nedvojbeno utvrditi da je prekršaj počinjen. To je iznimno zahtjevan terenski posao i Porezna uprava u tome radi velik posao, poručio je Bule.

Jović je istaknuo da će sindikati nastaviti inzistirati na usklađivanju plaća s inflacijom jer, kako kaže, radnici više ne mogu podnositi rast troškova života.

- Sindikati će nastaviti tražiti usklađivanje plaća s inflacijom. To je jedini način da zaštitimo životni standard zaposlenih, rekao je Jović.

Kao primjer naveo je plaće u javnim službama, istaknuvši da pripravnik u pravosudnoj policiji prima oko 1080 eura, dok pripravnik u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zarađuje oko 1200 eura.

- Jedini izlaz iz ove situacije su kolektivni pregovori i socijalni dijalog. Ovi problemi ne mogu se riješiti administrativnim odlukama. Plaće moraju rasti jer radnici ne mogu snositi odgovornost za inflaciju i gospodarske okolnosti, naglasio je.

Dodao je da svaki radnik mora imati mogućnost dostojanstvenog života.

- Svaki radnik treba imati primjerene uvjete za život, obitelj, školovanje djece i rješavanje stambenog pitanja. Sindikati će nastaviti inzistirati na tome da zaštite građane od svakodnevnog rasta troškova, zaključio je Dražen Jović. 

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku: