Inflacija usporila, Hrvatska i dalje među najgorima u eurozoni

Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u lipnju 2026. bila je 4,5 posto viša u odnosu na lipanj prošle godine, ali je u odnosu na svibanj 2026. niža za 0,4 posto, izvijestio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS).

Nakon što je u svibnju inflacija iznosila 5,2 posto, čime je zaustavljen višemjesečni trend njezina ubrzavanja, u lipnju je drugi mjesec zaredom nastavljen trend usporavanja rasta cijena.

Energija i usluge i dalje predvode rast cijena

Na godišnjoj razini poskupjele su gotovo sve glavne komponente indeksa potrošačkih cijena, osim industrijskih neprehrambenih proizvoda, čije su cijene pale za 0,6 posto u odnosu na lipanj prošle godine.

Najviše su porasle cijene energije, za 13,2 posto, slijede usluge s rastom od 8,1 posto, dok su cijene hrane, pića i duhana bile više za 1,8 posto.

Na mjesečnoj razini, u odnosu na svibanj, cijene su pale u gotovo svim kategorijama. Energija je pojeftinila za 2,9 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi za 0,6 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto. Jedino su cijene usluga porasle, i to za 1,1 posto.

Hrvatska i dalje među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni

Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 4,2 posto, što je također manje nego u svibnju, kada je iznosila 4,9 posto. Na mjesečnoj razini harmonizirana inflacija porasla je za 0,1 posto.

Istodobno, procjenjuje se da je godišnja stopa inflacije u europodručju u lipnju iznosila 2,8 posto, u odnosu na 3,2 posto u svibnju.

Prema Eurostatu, višu stopu inflacije od Hrvatske u lipnju su imale samo Litva (5,5 posto) i Bugarska (5,3 posto). Hrvatska je tako i dalje među zemljama s najvišom inflacijom u europodručju.

Ćorić: Inflacija će nastaviti padati, početkom 2027. očekujemo razinu eurozone

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić ocijenio je da je pad godišnje stope inflacije s 5,8 posto u travnju na 5,2 posto u svibnju te 4,5 posto u lipnju pokazatelj da se trend usporavanja rasta cijena nastavlja, iako je sadašnja razina inflacije i dalje previsoka.

- Ova stopa od 4,5 posto nije nešto što nas zadovoljava, to moramo odmah na početku istaknuti. Međutim, trend je jasan: u travnju je to bilo 5,8 posto, u svibnju 5,2 posto, a sada smo na 4,5 posto. Očekujemo nastavak pada stope inflacije u narednim mjesecima i vjerujemo da ćemo u prvom kvartalu 2027. godine bilježiti stope inflacije na razini prosjeka eurozone, rekao je Ćorić.

Dodao je kako Vlada takva očekivanja temelji na dosadašnjim trendovima, baznim učincima te činjenici da će mjere iz antiinflacijskog paketa u nadolazećem razdoblju u potpunosti doći do izražaja. Podsjetio je da su zainteresirane skupine reagirale na taj paket, nakon što ga je vlada predstavila. Nije otkrio hoće li biti prihvaćeni neki od prijedloga sindikata, poslodavaca, poduzetnika i obrtnika.

- Kad podzakonski akti izađu u javnu raspravu, svi će imati priliku komentirati. Neke od stvari koje su nam rekli smo razumjeli, dali smo protuargumente, to je, na kraju krajeva, uobičajen demokratski proces u ov- akvim situacijama, rekao je Ćorić.

Dodao je da je reakcija zainteresiranih skupina bila očekivana, s obzirom na to da se predlažu promjene poreznog sustava, kako za paušalne obrtnike ili kratkoročne iznajmljivače, tako i za veće tvrtke koje ulaze u kriterije za oporezivanje prekomjernih profitnih marži. 

Komentirajući moguće podizanje cijena u ugostiteljstvu i turizmu u aktualnoj turističkoj sezoni, Ćorić je ponovio da na cijenu tih usluga vlada ne može neposredno utjecati. Istaknuvši da je vlada određivanjem proračunskih limita za iduću godinu uspostavila kontrolu nad ključnim segmentima državnih rashoda, dodao je i da je kod svih dionika, pa tako i javnih poduzeća, inzistirala na solidarnosti i odgovornosti.

- Situacija je bila takva da smo imali nekoliko šokova u proteklih nekoliko godina. Posljednji je bio zatvaranje Hormuškog tjesnaca, naravno povećanja cijena energenata koji utječu i na cijene svih ostalih proizvoda. S inflacijom se suočavala EU u cjelini, ali i zemlje diljem svijeta, dakle nije to nikakva hrvatska specifičnost, rekao je Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke.

Lalovac: Inflacija jako povišena u odnosu na eurozonu

SDP-ov Boris Lalovac istaknuo je kako je inflacija još uvijek inflacija jako povišena u odnosu na eurozonu koja ima prosjek 2,8%.

- Hrvatska 4,2% mjereno harmoniziranim indeksom, kada se uzme hrvatski, on je 4,5%. U indeksu je vidljivo da je cijena energije i dalje vrlo visoka, to je 13%. Kad usporedite s Europom, jer mi često znamo reći da je to uvozno, Europa u energiji sudjeluje s 8%, rekao je Lalovac.

Istaknuo je kako se prvi put bilježi mjesečni pad trgovine na malo prehrambenim proizvodima, čak 3,7%.

- Građani su počeli reagirati, onaj dio gdje su se plaće dizale pa su i dalje kupovali. Mislim da je ovo prvi pad na mjesečnoj razini uz dosta značajno usporavanje u maloprodaji, rekao je Lalovac.

HGK: Cijene energije osnovni su pokretač inflacije u eurozoni i u Hrvatskoj

Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), komentirajući najnovije statističke podatke o usporavanju inflacije, upozorile su da je inflacija još uvijek visoka i znatno iznad prosjeka europodručja, iako su se složile da recentni podaci DZS-a i Eurostata potvrđuju nastavak smirivanja rasta cijena,

Komentirajući na upit Hine inflaciju, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja kaže da je "inflacija nešto blaža, no i dalje visoka", a da je njezinom smanjenju s 5,2 na 4,5 posto pridonijelo blagi pad potrošačkih cijena u lipnju u odnosu na prethodni mjesec za 0,4 posto, i to ponovno primarno zbog manjih cijena energije, za 2,9 posto.

Uz to su pale i cijene svih ostalih osnovnih skupina proizvoda osim usluga koje su porasle znatnih 1,1 posto, dodaje Šaravanja, koji ističe i da je stopa od 4,5 posto najniža unatrag četiri mjeseca.

- Doprinos inflaciji najveći je i ujedno podjednako jak kod usluga i kod energije, oba 2,1 postotni bod, dok je kod hrane znatno slabiji, 0,6 postotnih bodova, uz cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda koje su imale deflacijski učinak na rast opće razine cijena, komentira.

Iznosi i da je inflacija mjerena Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) također pala, sa 4,9 na 4,2 posto, ali ostala među najvišima u eurozoni odnosno treća najviša.

Na području cijele eurozone inflacija je također pala, s 3,2 na 2,8 posto, čime je ostala znatno iznad ciljne razine ECB-a.

- Oštar skok cijena energije ove je godine osnovni pokretač više razine inflacije i u eurozoni, i u Hrvatskoj. Razlika je u tome što se u Hrvatskoj rast cijena energije bilježi već duže vrijeme (postupno ukidanje subvencija), dok u eurozoni cijene energije na godišnjoj razini rastu posljednja četiri mjeseca, kaže Šaravanja iz HGK.

HUP: Uvođenje poreza na prekomjernu dobit neće smanjiti cijene

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u komentaru ističu da usporavanje HICP inflacije u Hrvatskoj u lipnju na 4,2 posto, nakon 4,9 posto u svibnju, potvrđuje nastavak postupnog smirivanja ukupnog rasta cijena.

- Ohrabruje činjenica da doprinos cijena hrane, pića i duhana ukupnoj inflaciji već nekoliko mjeseci kontinuirano pada, a djelomično popuštaju i pritisci iz cijena energije kao odraz smirivanja napetosti na Bliskom istoku. Ipak, inflacija u Hrvatskoj i dalje ostaje znatno viša od prosjeka europodručja, gdje je u lipnju iznosila 2,8 posto, naglašavaju iz HUP-a.

Glavni razlog tome, kako ističu, više nisu hrana ni energija, nego usluge, za koje se inflacija u Hrvatskoj već više od godinu dana ustrajno zadržava oko 7 posto godišnje, dok je u europodručju 3,2 posto, a upravo ta 'postojanost' pokazuje da domaći inflatorni pritisci ostaju snažni.

Smatraju i da, kada inflaciju sve više određuju domaći čimbenici, i odgovor mora biti prvenstveno u domaćim ekonomskim politikama, čemu dodaju da Hrvatska danas izdvaja oko 13,5 posto BDP-a za masu plaća javnog sektora, što je svrstava na treće mjesto u EU, iza Finske i Danske, dok se proračunski deficit kreće oko 3 posto BDP-a.

U takvim okolnostima prostor za daljnje širenje javne potrošnje vrlo je ograničen te stoga fiskalna politika treba biti usmjerena na učinkovitije upravljanje postojećim rashodima, a socijalne mjere preciznije usmjeriti prema najugroženijim građanima kroz registar stanovništva, umjesto široko postavljenih i neselektivnih transfera, poručuju iz HUP-a.

- Upravo zato odgovor na ovakvu strukturu inflacije ne bi trebalo biti dodatno porezno opterećenje gospodarstva. Najavljeno uvođenje poreza na tzv. prekomjernu dobit neće smanjiti cijene usluga niti ukloniti domaće inflatorne pritiske. Naprotiv, moglo bi usporiti ulaganja u produktivnost i konkurentnost upravo u trenutku kada hrvatsko gospodarstvo ulazi u razdoblje sporijeg rasta i to kažnjavajući uspješne kompanije. Dugoročno se inflacija može održivo smanjivati jedino većom produktivnošću, snažnijim privatnim ulaganjima i odgovornom fiskalnom politikom, zaključuju iz HUP-a.