Uvodimo euro u zahtjevnim vremenima

Zahuktavaju se pripreme za uvođenje eura. Hoće li tečaj biti 7 kuna i 53 lipe za jedan euro, doznat ćemo 12. srpnja, a nakon toga, 5. rujna, bit će obvezno iskazivanje cijena u eurima i kunama. No, nova valuta, treća od hrvatske samostalnosti, dolazi u vrijeme izrazito visoke inflacije i skupe nafte, a na globalnoj karti svijeta događaju se preslagivanja.

Još šest mjeseci plaćat ćemo u kunama, euri samo što nisu postali naša valuta. Neki su se požurili cijene iskazivati i u eurima, a za stanove i automobile oduvijek smo to činili. Konačna odluka o tečaju stiže 12. srpnja.

- Hoće li on biti isti po ovom paritetu po kojem je Hrvatska ušla u devizni tečajni mehanizam 2 ili ne, to ćemo vidjeti. U velikom broj slučajeva, 6 od 7 slučajeva je praktički ostao isti, a ako i dođe do promjene, promjene ne mogu biti velike i neće biti velike – kaže Zdravko Marić, ministar financija.

No u eurozonu ulazimo u vremenima kada pritisak na cijene - raste, a razdoblje niskih kamatnih stopa ide svom kraju.

- Za nas to znači da onaj argument koji smo imali - da ćemo ulaskom u eurozonu zapravo imati pad kamatnih stopa, će vrlo vjerojatno značiti da kamatne stope neće porasti za toliko koliko bi porasle da smo izvan, to je jedna od važnijih stvari – smatra Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju.

Statistika već sada pokazuje da je polovica stanovnika Hrvatske na granici prezaduženosti. Od nas su u Europi zaduženiji samo Grci. Kako nam inflacija topi prihode, zaziva se porezna reforma i rasterećenje plaća.

- I da građanima od onoga što dobivaju, da njima ostane više, i sad je trenutak za to napraviti, a ne čekati da kriza prođe kao u nekim stabilnim vremenima – smatra Igor Škrgatić, predsjednik HUP-udruge malih i srednjih poduzetnika.

Ministar Marić odgovara - sve u svoje vrijeme.

No cijeli svijet suočava se s krizom koja nije usporediva ni s jednom dosadašnjom situacijom u povijesti. Na svjetsku scenu dolaze novi igrači, a divljanje cijena, smatraju stručnjaci, posljedica je toga što svaka zemlja čuva resurse za sebe. Kako se u tome snalazi Europa?

- Nikad ni jedno društvo nije uspjelo bez dva temeljna izvora: široko dostupne i jeftine energije i široko dostupne i jeftine hrane. Kroz ljudsku povijest to su dva temeljna resursa, koja moraju biti dostupna u svakom trenutku svima da bi društvo napredovalo. Europa se sada prvi put suočava da govori da ne može osigurati dva temeljna resursa koja su u podlozi osiguranja društva – objašnjava dr.sc. Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Ekonomski institut Zagreb.

Građani strahuju da će im s uvođenjem eura standard pasti, ako plaće ne budu pratile rast cijena energenata i troškova života.