Cijene hrane dostigle su najvišu razinu u zadnjih deset godina, slijedi li Hrvatskoj novi val poskupljenja, trebamo li strahovati? Što će donijeti novi rebalans proračuna, drugi u ovoj godini? Ekonomski analitičar dr. sc. Damir Novotny rekao je u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" kako su građani u Hrvatskoj zaboravili na inflaciju, jer je ona nije bila više od dvadeset godina.
"Inflacija prati kretanja na tržištu ponude i potražnje"
- Inflacija prati kretanja na tržištu ponude i potražnje. Nakon pandemije, nakon otvaranja, prošle godine potrošači zapravo nisu kupovali, nisu se odlučivali za nabavku automobila, kao što to sada čine, kada su se tržišta otvorila, kada su se potrošači ponovno pokrenuli, a moramo reći da su prošle godine, sve Vlade intervenirale, ne samo u Hrvatskoj, subvencionirale su one sektore koji su najviše pali, odnosno izgubili u pandemiji, drugim riječima, kućanstva su imala novca, ali nisu trošila, sad kad smo došli u situaciju da su se otvorile mogućnosti potrošnje, to vidimo i na hrvatskom turizmu, da su ljudi bili željni potrošnje, bili su željni doći na more. Nekako je to bilo i očekivano, možda ne u toj mjeri i tako snažno. Uvijek poslije kiše dolazi sunce, odnosno post nubila phoebus. To je načelo i ekonomske politike, naglasio je.
Istaknuo je kako nije potpuno neočekivano da su potrošači počeli naglo trošiti, ali roba nije bilo. Zašto? U protekla dva desetljeća ekonomija se globalizirala i dobar dio roba dolazio je iz azijskih zemalja. No, pandemija je učinila i nešto dobro, jer su se potrošači okrenuli prema domaćim proizvodima. Cijene roba gdje ovismo o azijskim zemljama su jako narasle.
"Pandemija pokrenula i neke tektonske promijene"
O povećanju cijene ulja, kazao je kako je 2001. godine cijena ulja u Hrvatskoj bila 15 kuna.
- Pala je na sedam kuna, jer je velika količina palminog ulja iz azijskih zemalja dolazilo u Europu za potrošnju u restoranima, osobito u restoranima brze hrane. I odjednom je taj nabavni lanac prelomljen. Više tog palminog ulja, nije bilo. Osobito domaća proizvodnja, Hrvatska nema proizvodnju ulja, i nema tih količina kojih potrošači žele. To je jednostavno zakon ponude i potražnje, poručio je ekonomski analitičar.
Inflacija po definiciji znači - više novca, juri za manjom količinom roba. Rekao je kako je problem i s prijevozom roba, jer su tranzicijske luke jako preopterećene i ne mogu prevesti toliko roba.
Novotny je istaknuo kako je pandemija pokrenula i neke tektonske promijene, jer se vraćaju pojedine proizvodnje u Europsku uniju. Rade se nove tvornice, a Novotny očekuje da će se i cijele stabilizirati.
Novotny: Očekujem stabilizaciju tržišta
Što se tiče nafte, rekao je da je ima, ali je nafta trenutno napuhani balon. Internetska prodaja je eksplodirala zadnjih godina, a to odmah utječe na cijene goriva i na radnu snagu, gorivo se više troši, a potrebni su i vozači koji će robu dopremiti kupcu. I zbog toga nedostaje i vozača, a i goriva u Europskoj uniji.
Cijene derivata i inače sporo padaju, te očekuje stabilizaciju tržišta, ali ispod deset kuna ne vjeruje da će se gorivo spustiti.
Cijene nekih proizvoda su rasle, a nekih ipak nisu, primjerice ribe, jer je ona uvijek imala veću cijenu. Cijene voća i povrća rastu, jer ih nije bilo u dovoljnim količinama i zbog klimatoloških problema.
Cijene pšenice i kukuruza su narasle tridesetak posto, jer je žetva bila slabija. Cijene variraju od grada do grada u Hrvatskoj, te ne možemo govoriti jednako o rastu cijena u svim područjima u Republici Hrvatskoj.
"Plaće i mirovine rasle"
Novotny je poručio kako su plaće u Hrvatskoj po statistici rasle za šest i pol posto. Mirovine su također porasle, ali i dalje imamo veliki broj umirovljenika s malim mirovinama.
- To se u narednim godinama mora izjednačiti i promijeniti da bi ti ljudi mogli normalno živjeti, kazao je.
"Porast cijena komunalnih usluga"
Novotny je poručio kako očekuje porast režija, posebno komunalnih. Dodao je kako se i dalje vidi velika razlika režija po mjestu stanovanja, primjerice Virovitice i Zagreba.
Cijene komunalnih usluga su različite, od cijene vode do odvoza komunalnog otpada. Osvrnuo se na probleme Grada Zagreba s odvozom komunalnog otpada, te je rekao kako će ulaganje u investicije povećati cijene komunalnih usluga.
"Prisilan odlazak u mirovinu je besmislica i nema nikakvog smisla"
Ekonomski analitičar komentirao je novi Zakon o radu. Dodao je kako je europska, a ne samo hrvatska realnost da umirovljenici rade i kada steknu uvjete za mirovinu, jer nedostaje kvalificirane radne snage.
Poručio je kako se Hrvatska treba ugledati na Njemačku.
- Njemačka nema Zakon o radu, on a ima kolektivne ugovore između radnika i poslodavaca. Njemačka je omogućila i državnim činovnicima rad na pola radnog vremena, omogućila je rad kod više poslodavaca i slično, rekao je.
Naglasio je kako veliki broj uslužnih djelatnosti u Hrvatskoj radi u sivoj zoni.
Ekonomski analitičar dr. sc. Damir Novotny poručio je kako je prisilan odlazak u mirovinu besmislica i nema nikakvog smisla, jer Hrvatskoj trebaju kvalitetni i radno sposobni, obrazovni ljudi.
Sindikati su po njemu, najkonzervativniji dio hrvatskog društva.
- Oni razmišljaju o dobu ranog kapitalizma, izrabljivanju radničke klase, teških uvjeta rada u tvornicama, a mi zapravo industrijske proizvodnje niti nemamo. Mi nemamo tog tipa izrabljivanja radničke klase, naglasio je. Naši neki umirovljenicu su mladi, njih oko tristo, četiristo tisuća i mogli bi i dalje raditi.
Dodao je kako i Hrvatsku čeka uvoz radne snage.