Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana u siječnju

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su u siječnju, odražavajući znatno negativnije ocjene menadžera u maloprodaji o poslovanju pred kraj prošle godine, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u siječnju za 1,6 bodova u odnosu na blago revidiranu vrijednost iz prosinca i iznosio je 106,3 boda.

Time se njegova vrijednost spustila prema razini iz listopada, signalizirajući pogoršanje prvi puta od početka prošle jeseni, pokazuje izvješće EK.

Najviše je u siječnju pogoršano raspoloženje u sektoru maloprodaje, prema padu indeksa za čak 7,8 bodova u odnosu na prosinac. Poslovni čelnici znatno lošije ocjenjuju poslovanje unatrag tri mjeseca, uz pad vrijednosti indeksa za čak 21,8 bodova i njegovo klizanje u negativan teritorij. Prognoze za nadolazeća tri mjeseca signaliziraju pak oprez.

Osjetno je pogoršana klima i u industriji, uz pad indeksa za 3,4 boda. Iako osjetno bolje ocjenjuju proizvodni trend u proteklih nekoliko mjeseci, industrijski čelnici sada očekuju slabiju proizvodnju u nadolazećem razdoblju.

I građani su na početku godine pesimističniji, uz pad indeksa za 1,3 boda. Financijsko stanje kućanstva u proteklih 12 mjeseci ocjenjuju osjetno lošije nego na kraju prošle godine i nešto su suzdržaniji u prognozama velikih kupnji u nadolazećem razdoblju. Malo su pak optimističniji u procjenama financijske situacije u novoj godini.

Građevinski sektor također je naznačio nešto lošije raspoloženje na početku godine, prema padu indeksa za 0,7 boda.

Optimizam je signalizirao samo uslužni sektor, uz skok indeksa za 4,4 boda u odnosu na prosinac. Menadžeri su osjetno pozitivnije ocijenili poslovanje u protekla tri mjeseca, uz poboljšana očekivanja potražnje u nadolazećem razdoblju.

Poslovni čelnici u gospodarstvu u cjelini namjeravaju u idućim mjesecima stati na kočnicu u zapošljavanju, prema padu indeksa EEI za 0,5 bodova. Neizvjesnost u poslovanju osjetno je pak ublažena, procjenjuju, uz pad indeksa EUI za 1,7 bodova.

Optimistična eurozona

Raspoloženje u eurozoni poboljšano je pak na početku godine, prema rastu vrijednosti indeksa za 2,2 boda u odnosu na prosinac.

Umjereno poboljšanje signaliziraju i rezultati istraživanja za EU, prema rastu indeksa za 1,9 bodova.

Vrijednost ESI-ja popela se tako najbliže dugogodišnjem prosjeku od lipnja 2022. na razini Unije, te od siječnja 2023. na razini zone primjene zajedničke europske valute, naglašava Komisija.

Pojačani optimizam iskazali su gotovo svi sektori, uključujući industriju, uslužne i maloprodajne tvrtke, a bolja očekivanja signalizirali su i građani.

Raspoloženje je 'kvario' samo građevinski sektor, uz marginalni pad indeksa.

Izraženi optimizam pokazali su na početku godine poslovni čelnici i građani sva četiri vodeća gospodarstva eurozone, a posebno u Francuskoj, čiji je indeks poskočio za 5,8 bodova. U Njemačkoj uvećan je za 3,0 boda, a u Španjolskoj i Italiji za 1,7 odnosno 1,3 boda.

U skupini vodećih gospodarstava izvan eurozone i Poljska je pokazala izraženiji optimizam, prema rastu indeksa ESI za 2,9 bodova, pokazalo je izvješće Komisije.