Pribičević: Europa ostaje imperij globalnih lanaca opskrbe

U razgovoru s Romanom Bolkovićem u emisiji "1 na 1", ekonomistica i predavačica na ZŠEM-u Vedrana Pribičević, istaknula je kako svijet danas obilježava rastuća neizvjesnost, multipolarni poredak i tehnološki izazovi. Komentirala je ulogu supersila, srednjih država i Europske unije u tom složenom okruženju. Posebno ističe Hrvatsku i njezin potencijal u privlačenju talenata i razvoju umjetne inteligencije.

Upitana o geopolitičkoj strukturi i arhitekturi svijeta u kojem se nalazimo Vedrana Pribičević navodi promjene u globalnom poretku.

Pribičević je podsjetila na strukturu moći tijekom Hladnog rata, kada su postojala dva vrlo konsolidirana bloka, a nakon pada komunizma SAD su ostale jedini hegemon.

Objašnjavajući kako se globalni poredak mijenjao, istaknula je da je Zapad od 70-ih godina, kroz približavanje Kini i njene reforme, zapravo sam sebi stvorio konkurenciju.

- Danas možemo govoriti o dvije velike supersile - SAD-u i Kini, dodala je.

Apostrofirala je da svijet ipak nije potpuno bipolaran jer se pojavljuju i srednje sile.

- Tu su i srednje sile, poput Indije, koje mogu voditi fleksibilniju politiku. Indiji je dopušteno potpisati ugovor o slobodnoj trgovini s Europskom unijom, ali i kupovati rusku naftu - što prije 30 godina ne bi bilo moguće, objasnila je.

Govoreći o slabljenju američke dominacije, Pribičević je pojasnila uzroke pada hegemonije.

 - Od 1991. pa do financijske krize 2008., SAD je bio hegemon u punom smislu, financijski, vojno i tehnološki. No, dominacija dolara dovela je do prevelike financijalizacije ekonomije, rekla je.

Istodobno, Kina je nastavila industrijalizaciju i širila svoje dobavne lance po Aziji, što je dodatno učvrstilo njen utjecaj u regiji.

Pribičević zaključuje da kombinacija slabije američke dominacije, rastuće moći Kine i jačanja srednjih sila oblikuje današnji multipolarni, ali još uvijek nesiguran globalni poredak.

Supersile i tehnologija: Novi geopolitički izazovi

Govoreći o tehnologiji kao novoj domeni geopolitike i njenom utjecaju na globalne odnose moći Pribičević je istaknula da kritičke tehnologije s horizontalnom primjenom nisu lako dostupne i da supersile ne žele dijeliti svoja tehnološka postignuća sa svijetom.

- Na neki način, europska i nova industrijska politika bazira se na tome da neke stvari poput kvantnog računarstva i proboja u umjetnoj inteligenciji jednostavno ne dijelite s ostatkom svijeta, rekla je.

- Zbog čisto političkih razloga ipak nismo došli do kraja povijesti, kako je Fukuyama rekao, navela je.

Naglasila je da se uloga demokracija i diktatura u globalnoj ekonomiji mijenja. 

- Udio diktatura u svjetskom BDP-u raste, dok se udio demokracija smanjuje. To predstavlja strukturni problem za demokraciju, upozorila je.

Pribičević fenomen tehnologije promatra i kroz vojnu i sigurnosnu perspektivu, ističući da nove tehnologije omogućuju jeftinije i učinkovitije načine ugnjetavanja. 

- Vidimo što se događa s dronovima; dronsko ratovanje je puno jeftinije nego kada svaka raketa košta desetke milijuna dolara. Zemljama koje nisu demokracije mnogo je jednostavnije održavati autokracije nego prije, objasnila je.

"Europa ostaje imperij globalnih lanaca opskrbe"

Komentirajući globalnu utrku u tehnologiji, naglasila je da EU nije zakasnila u poticanju razvoja svojih inovacija.

- I SAD i Kina imaju jak motiv gurati svoje narative, ali Europska unija tu nikako nije zakasnila. Europa ostaje industrijska velesila koja proizvodi strojeve koji proizvode druge strojeve, rekla je.

Primjer toga, prema Pribičević, je u automobilskoj industriji.

- Kineski BYD i Tesla koriste strojeve iz Europe za proizvodnju svojih automobila. Nije riječ samo o stroju, već o cijelom ekosistemu povezanom putem Interneta stvari (IoT), objasnila je. Naglasila je da Europa u tom ekosistemu zadržava ključnu ulogu u industrijskoj mašineriji koja stoji iza mnogih globalnih proizvoda.

Zaključuje kako Europska ostaje supply chain imperij.

"Nestabilnost svijeta i monopsonska snaga Europe"

Navodi promjene u međunarodnom sustavu i ulogu Europske unije u uvjetima današnje nestabilnosti.

Pribičević je objasnila da je međunarodni sustav danas znatno neizvjesniji nego tijekom Hladnog rata.

- Tada su pravila bila jasna. Postojala je stalna nuklearna prijetnja i koncept ‘mutual assured destruction’. Znalo se što je najbolja strategija i sustav je bio predvidljiv. Danas je razina neizvjesnosti znatno veća i pravila nisu toliko jasna, rekla je.

Naglasila je da krhkost dobavnih lanaca potiče EU da zaštiti svoje kritične resurse.

- Europska unija je odlučila određene ključne dijelove svojih lanaca ne dijeliti ni s kim, dok s ostalima nastavlja trgovinu. To je institucionalni eksperiment koji štiti Europu, a istovremeno omogućava normalnu ekonomsku razmjenu, rekla je.

Pribičević je podsjetila i na ekonomsku snagu EU u globalnom sustavu.

- Cijelu Europsku uniju možete gledati kao monopson - jedinog kupca. Ako želite pristupiti europskom tržištu, morate igrati po njihovim pravilima. Primjer je GDPR, tvrtke su se žalile na početku, ali se na kraju prilagodile i primjenjuju te standarde i drugdje u svijetu, rekla je.

"Između nacionalnih interesa i zajedničke vizije"

Upitana o razlozima svog optimizma prema Europskoj uniji, navodi njezinu ulogu u povezivanju mladih generacija. Pribičević je istaknula da se njezin optimizam temelji na dimenziji Europe koju rijetko tko primijeti - Erasmus programu.

- Erasmus je gotovo eugenički program Europske unije, kazala je. Mladi ljudi, u svojoj fertilnoj dobi, šalju se na različite fakultete u Europi, gdje studiraju, zaljubljuju se, započinju karijere i često žive u trećim zemljama. U konačnici, u drugoj generaciji stvaraju Europljane - nisu više samo Hrvati ili Irci, već građani Europske unije, rekla je.

Upravo takva mobilnost mladih generacija stvara optimizam za europski projekt, dodala je.

Upitana o tome je li današnja Europa tek suma nacionalnih interesa ili postoji jedinstveni geostrateški interes, Pribičević je kazala da situacija uključuje oboje.

- Svakako postoje nacionalni interesi, što vidimo u diplomatskom otklonu u odlučivanju unutar Europske unije, prvenstveno kada je riječ o Mađarskoj i Slovačkoj, kazala je.

Ipak, naglasila je da je EU koncipirana tako da nadživi pojedinačne izazove. 

- Europska unija je napravljena da imperij dobavnih lanaca nadživi svakog potencijalnog diktatora koji bi mogao doći na vlast, objasnila je.

Pribičević je dodala da će budućnost političke integracije ovisiti o nadolazećim odlukama i reformama. 

- Ono što će se dogoditi u sljedećem periodu odlučit će i budući birači. Hoće li se ići prema federalnom modelu, hoće li se reformirati parlament i na koji način će se dijeliti fotelje - to još ostaje vidjeti, rekla je.

Talenti i tehnologija: Nova prilika za Hrvatsku

Eksplicirajući mjesto Hrvatske u globalnim tehnološkim trendovima i mogućnostima koje zemlja ima, Pribičević je istaknula je važnost privlačenja talenata.

- Nedavno je završena AI strategija i moram se pohvaliti da je moja institucija, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, doprinosila u njenoj izradi. Budući da smo dio EU alijansi sveučilišta poput AI and Education. Privlačenje istraživača trebala bi biti glavna strategija malih zemalja poput Hrvatske, rekla je.

Pribičević je dodala da Hrvatska, zahvaljujući kvaliteti života, može postati privlačno mjesto za stručnjake u području umjetne inteligencije.

- Slično razmišljaju i stručnjaci u Švicarskoj. Strategija malih država za privlačenje AI talenata nešto je o čemu Hrvatska mora ozbiljno razmisliti, pogotovo u svjetlu aktualnih globalnih kretanja, naglasila je. Hrvatska je lijepo, sigurno i predivno mjesto za život, poručila je.

Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, Pribičević je istaknula da AI već povećava efikasnost zaposlenika, ali da se ništa spektakularno nije dogodilo u kontekstu otpuštanja.

- U srednjem roku potencijalni problem bit će nestanak tzv. white collar poslova u administraciji, primjerice junior pozicija u velikim kompanijama, objasnila je.

S druge strane, primjena AI u fizičkom svijetu, još uvijek kasni, pa će još neko vrijeme poslovi u tvornicama biti manje ugroženi.

- U konačnici, umjetna inteligencija će postati horizontalna tehnologija, utjecat će na sve segmente ekonomije i života, poput struje u prošlom stoljeću, zaključila je.