Održiva budućnost transporta uz digitalizaciju i kvalitetno planiranje

Optimizacija logističkih procesa, zelena tranzicija te sigurnost dobavnih lanaca u uvjetima geopolitičkih poremećaja važni su čimbenici koji utječu na rast gospodarstva i otvaranje radnih mjesta. Ključni izazovi istaknuti su na konferenciji "Budućnost transporta i logistike" u Zagrebu. Hrvatska je ojačala svoj položaj u transportu i logistici. Trenutačno se nekoliko milijardi eura ulaže u promet i infrastrukturu.

Hrvatska je, kad je riječ o infrastrukturi, veliko gradilište. Zahvaljujući europskim fondovima, u izgradnju i obnovu željeznice, morskihi zračnih luka uloženo je više od milijardu eura. Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je važnost ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju, optimizaciju logističkih procesa te učinkovitije upravljanje prometom. Jedan od ključnih projekata za veću protočnost prometa uspostava je novog sustava beskontaktne naplate cestarine.

- Sve ovo što radimo nisu investicije u ceste, pruge, luke nego su ulaganja u ljude u budućnost u gospodarstvo i svaka nova cesta, svaki kilometar pruge i svaki novi terminal znači bolju povezanost, više radnih mjesta i jače gospodarstvo, istaknuo je te najavio kako će Vlada nastaviti s ulaganjima u promet i infrastrukturu.

Rekao je i kako je Hrvatska ojačala svoj položaj u transportu i logistici te naveo kako kako se trenutno nekoliko milijardi eura ulaže u promet i infrastrukturu.

U cestovnoj infrastrukturi je izdvojio dovršetak koridora Vc čime se integrirao istočni dio Hrvatske prema središnjoj Europi, odnosno Mađarskoj i Budimpešti, a čeka se izgradnja čitavog koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu kako bi u punom smislu zaživjela i Luka Ploče. Osim toga, izgrađene su ili obnovljene dvije cijevi tunela Učka, grade se obilaznice brzih cesta itd.

Cilj je u cestovnoj infrastrukturi završiti sve autocestovne pravce i čitavu mrežu brzih cesta, a kod željezničke infrastrukture, kako je naveo, najveći naglasak je na obnovi i modernizaciji lokalnih i regionalnih pruga.

Spomenuo je i kako je počeo projekt realizacije uspostave novog sustava naplate cestarina koji će biti beskontaktan.

Kada se govori o lučnoj infrastrukturi, naveo je niz ulaganja u obnovu luka i riva. U proteklih pet, šest godina kako je naveo Butković, uloženo je 500 milijuna eura u obnovu lučke infrastrukture, što je, kazao je, "sjajna stvar i za naučnički turizam, i za komunalne vezove, za domaće stanovništvo i za gospodarstvo".

Hrvatska, kako je rekao, ima geopolitičku i prostornu komponentu koja je jako važna i koju treba iskoristiti.

- Polako i sigurno iskorištavamo sve svoje potencijale: jedan je energetika, drugi je promet i mislim da se tu radi dobar posao, kazao je.

Transporti i logistika su sektori koji pokreću gospodarstvo, kazala je direktorica Motus Medie Marija Dekanić napominjući kako su izazovi s kojima se suočavaju ujedno i prilike, u smislu ulaganja u modernizaciju.

HŽ u idućih deset godina namjerava modernizirati od 50 do 60 posto infrastrukture. Novac više nije toliki problem, nego dokumentacija, pribavljanje dozvola, ugovaranje radova, poručuju iz Hrvatskih željeznica.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić je kazao kako je ta tvrtka prije osam godina pokrenula veliki investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu, a glavni fokus im je do nedavno bio na dva glavna pravca na kojima prometuje 75 posto željezničkog prometa, od Srbije do Slovenije preko Zagreba i od Rijeke do Mađarske, također preko Zagreba. Većina europskih sredstva, kako je rekao, ulagana je na ta dva pravca.

- U tijeku su radovi vrijedni oko 1,5 milijardi eura, a dva su velika natječaja, Dugo selo - Novska i Hrvatski leskovac - Karlovac u fazi ocjenjivanja ponuda, što je još milijardu eura, rekao je Kršić.

Napomenuo je kako su do 2035. godine u planu ulaganja još šest milijardi eura za rekonstrukciju, modernizaciju i obnovu 50 do 60 posto mreže željeznica u Hrvatskoj.

Kontejnerski promet je u ekspanziji. U 2026. u riječkoj će luci biti 6,5 milijuna tona novog tereta, danas je 14 milijuna. Zahvaljujući investicijama riječka luka postaje vodeća transportna luka na sjeveru Jadrana. 

- U idućih deset godina će biti kompletna infrastruktura u Hrvatskoj, kad to kažem mislim na cestovnu, željezničku i lučku i tada ćemo mi kao riječka luka završetkom kontejnerskog terminala na Krku imati ukupni kapacitet preko 5 milijuna TEU (*), dolazimo u top 10 europskih kontejnerskih luka, kazao je Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.

Digitalizacija, umjetna inteligencija i kvalitetno planiranje ključni su za održivu budućnost transporta i logistike, istaknuto je na konferenciji "Budućnost transporta i logistike" u organizaciji Motus Medie.

* TEU je skraćenica za "Twenty-foot Equivalent Unit" (jedinica ekvivalenta dvadeset stopa), što je standardna jedinica za mjerenje kapaciteta kontejnera u pomorskom prijevozu. Zapravo, TEU je jednak volumenu jednog standardnog ISO kontejnera dugog 20 stopa (približno 6,1 metar), širine 8 stopa (približno 2,44 metra) i visine 8,5 stopa (približno 2,59 metara).