Hrvatska pred ulaskom u OECD: Očekivanja i stvarni učinci

Hrvatska je u završnoj fazi procesa pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj – OECD. Pristupanjem toj ekonomskoj asocijaciji Hrvatska će biti među 40-tak najnaprednijih gospodarstava svijeta. 

Što Hrvatskoj članstvo u OECD-u donosi i što se potpuno mijenja za upravljanje javnim i državnim poduzećima razgovarali smo jutros s Dinom Doganom, poslovnim strategom i menadžerom sa međunarodnim iskustvom i Paškom Burnaćem, ekonomskim analitičarem katedre za financije.

"OECD nije nagrada, već obveza"

Dogan je istaknuo kako ulazak u OECD snažno pozdravlja, ali naglašava da članstvo ne treba promatrati kao nagradu, već kao obvezu.

- OECD nameće jasna pravila koja moramo poštovati, a upravo takav vanjski pritisak Hrvatskoj često najviše koristi, rekao je.

Prema njegovim riječima, članstvo u OECD-u Hrvatskoj donosi veću vjerodostojnost na međunarodnoj sceni.

- Ako to gledamo simbolično, Hrvatska time postaje hotel s pet zvjezdica – nakon ulaska u NATO, Europsku uniju, eurozonu i Schengen, OECD je peta zvjezdica, ocijenio je.

Dodao je kako OECD omogućuje pristup najboljim praksama u upravljanju državom i kompanijama, što predstavlja jasan i pozitivan signal domaćim i stranim investitorima.

Ujedno, članstvo povećava pritisak na provođenje reformi koje, kako smatra Dogan, u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj nisu bile dovoljno vidljive.

"Članstvo u OECD donosi ograničene koristi za građane"

Burnać je upozorio je da se najveće promjene u ekonomskim politikama u Hrvatskoj u pravilu ne događaju nakon ulaska u međunarodne asocijacije, već neposredno prije samog pristupanja.

- Razdoblje od 2022. godine, otkad traju pregovori, pa do ove godine kada bi ulazak u OECD trebao biti formaliziran, trebalo je iskoristiti za ozbiljne promjene, ponajprije u upravljanju javnim poduzećima, istaknuo je Burnać.

Naglasio je i kako OECD nije financijska institucija niti fond iz kojeg bi Hrvatska mogla povlačiti sredstva, zbog čega se ne može očekivati izravan gospodarski učinak. Prema njegovim riječima, koristi članstva za svakodnevni život hrvatskih građana bit će vrlo ograničene.

- Građani to neće osjetiti kroz rast životnog standarda ili nove mjere koje bi OECD donio, a koje dosad nisu postojale, zaključio je Burnać.

Fokus na sposobnosti, ne na političkoj pripadnosti

Dogan je ocijenio kako se u Hrvatskoj često naglasak stavlja na prava, dok se pitanje obveza i individualne odgovornosti rjeđe prihvaća. Istaknuo je da OECD od zemalja članica jasno zahtijeva učinkovitije pravosuđe, kao i profesionalnije upravljanje državnim poduzećima.

U tom kontekstu, naglasio je kako ključno pitanje postaje kadroviranje.

- Prema OECD-u nije bitno čiji si, koju stranačku ili partijsku knjižicu imaš, nego se mora provoditi svojevrsna pozitivna selekcija kadrova. To znači da se prvo gleda formalno obrazovanje, iskustvo tih ljudi, te koje su rezultate ti ljudi polučili u dosadašnjoj karijeri, rekao je Dogan poseno istaknuvši međunarodno iskustvo, kao i stvarno poznavanje stranih jezika, upozorivši da formalno ili deklarativno znanje bez praktične primjene nema stvarnu vrijednost.

- I ulaskom u Europsku uniju smo mi preuzeli neke obaveze. Ove su ozbiljnije, ali smo isto tako pokazali da smo vele majstori u zaobilaženju obaveza i u pronalaženju rupa u zakonu i u pravilima. Ja se nadam da ovaj puta Hrvatska ovu priliku, a za Hrvatsku to je prilika, neće propustiti, zaključio je Dogan.

Kvote za zapošljavanje

Uvode se i kovote za zapošljavanje.

- OECD nas neće prisiljavati, on ne provjerava koliki postotak žena će biti zaposlen u javnom sektoru. Zapravo svi njegovi zahtjevi su više preporuke nego ono što ćemo se mi zaista morati obvezati, naglasio je Burnać, dodavši da u "ovom razdoblju pristupanja moramo im samo pokazati na papiru da smo spremni napraviti određene promjene, primjerice kroz zakon o pravnim osobama".

Istaknuo je da je suština OECD-ovih zahtjeva smanjenje dijela moći države u korist javnog interesa, prvenstveno u području javnih poduzeća. No, kako je pojasnio, slične promjene u praksi dosad se nisu događale, čak ni prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

- Javna poduzeća u Hrvatskoj predstavljaju značajnu moć: njihov prihod iznosi oko 15 milijardi eura, a zapošljavaju gotovo 100 tisuća ljudi. Stoga je ideja da će se politika jednostavno odreći te moći radi OECD-a prilično iluzorna, zaključio je Burnać.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku!