Krstulović Opara o položaju Hrvatske u Europi i izazovima u regiji

Andro Krstulović Opara, saborski zastupnik (HDZ) i bivši gradonačelnik Splita, govorio je u HTV-ovoj emisiji "1 na 1" o aktualnim izazovima i pitanjima koja oblikuju vanjsku i unutarnju politiku Hrvatske te o novim "agregatnim stanjima" u vanjskoj politici.

Parlamentarna demokracija nalazi se u eri digitalizacije u kojoj predsjednici razgovaraju putem društvenih mreža. Je li to znak poremećaja sustava, manjka kvalitete politike i je li ta situacija popravljiva?

- Mi se kao diplomacija prilagođavamo okolnostima i suvremenom svijetu. Siguran sam da i u ovim trenucima kada je svijet u mijenama, kada se ruši međunarodni poredak kakav smo prije poznavali, diplomacija u ovom trenutku možda nije najglasnija, ali ne treba biti glasna, istaknuo je Andro Krstulović Opara.

Diplomacija je, kaže, uvijek bila diskretna. Međutim, političari diplomatima stvaraju ozbiljan problem kada vide svog čelnika Vlade ili države koji objavi određeno političko stajalište putem društvenih mreža.

- Europska unija ima Institut, koji se zove Zajednička vanjska i sigurnosna politika, koji ima poneka manja škripanja, ali se dobro drži. U ovim trenucima velikih mijena diplomacija određuje svoj posao, rekao je.

EU teme postale dio unutarnje politike

Kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju, nekolicina je smatrala kako je u tom trenutku vanjska politika postala unutarnja.

- Imamo kontakte s kolegama iz vanjsko-političkih odbora drugih zemalja. Istina je da europske teme jesu unutarnje pitanje Europske unije i mi u Saboru imamo i Odbor za europske poslove, a poslovi koji se vežu za vanjsku politiku se pokrivaju iz Odbora kojim ja predsjedam. Međutim, Zajednička vanjska i sigurnosna politika je zajednička tekovina Europske unije u kojoj usklađujemo svoja stajališta, objasnio je Krstulović Opara.

Ističe kako se Vlade ponekad teže dogovaraju, međutim sva različitost oporbe i vladajućih u 27 europskih parlamenata vidi se na međuparlamentarnim konferencijama koje se održavaju dva puta godišnje.

- Zemlja predsjedavateljica je i domaćin konferencije s 300 sudionika u kojoj su vrlo žive i kvalitetne rasprave. Kada se raspravlja o primjerice proširenju na zemlje Zapadnog Balkana, mnogi kolege dolaze meni i mojim kolegama te im mi tumačimo isto onako kako je to kazao njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul. On je na početku svog mandata kada je došao u Zagreb rekao: "Hrvatska jest i mora biti mentor svim zemljama Zapadnog Balkana na njezinom putu u Europsku uniju". Nas se sluša i mi tumačimo što su glavni prioriteti, objasnio je.

Skori ulazak Hrvatske u OECD

Okružje je takvo da je teško govoriti o stabilnosti i miru na Zapadnom Balkanu.

- Hrvatska zna kako se stabilnost postiže jer je sama prošla kroz turbulentno razdoblje i ona je uspjeh u Europskoj uniji. Sutra počinje globalna parlamentarna konferencija o OECD-u kada zadnji put vodim izaslanstvo o OECD-u - organizaciji čija će članica ove godine postati Hrvatska, naveo je Krstulović Opara.

Hrvatsku je nedavno posjetio glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann, koji je rekao kako je Hrvatska "uspješna priča u OECD-u".

- Prestigli smo sve ostale zemlje. Kriteriji nas svrstavaju među 30-40 najuspješnijih zemalja demokracije i tržišne demokracije na svijetu. Naravno da kao mentori, saveznici i prijatelji želimo pokazati susjednim zemljama naš model, opisao je.

Utjecaji Rusije i Srbije u regiji

Smatra kako je Hrvatska pod snažnim malignim utjecajima Rusije i Srbije na susjedne zemlje. Ističe kako se Hrvatska mora suprotstaviti tendenciji da od Crne Gore naprave balkansku Bjelorusiju. 

Također, naglašava kako se mora oduprijeti tendenciji da BiH bude talac, kako kažu u Beogradu, remetilačkog utjecaja na njih kako bi sijanjem problema usporiti integraciju tih zemalja.

- Bit će jako teško objasniti režimu u Beogradu zbog čega su susjedne zemlje, koje su s njihova gledišta manje važne i manje vrijedne, postigle toliki uspjeh i došle pred vrata Europske unije, a oni sami nisu. To će biti jako teško i zato se jako trude usporiti taj proces, kazao je Krstulović Opara.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: