Oprez na Wall Streetu, inflacija i dalje povišena

Na Wall Streetu se u utorak trgovalo nesigurno jer je inflacija u SAD-u i dalje povišena, što znači da će američka središnja banka nastaviti povećavati kamatne stope.

Dow Jones oslabio je 0,46 posto, na 34.089 bodova, a S&P 500 0,03 posto, na 4.136 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,57 posto, na 11.960 bodova.

Nesigurnost na tržištu posljedica je izvješća koje je pokazalo da su potrošačke cijene u siječnju porasle 0,5 posto na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini inflacija iznosila 6,4 posto.

To je malo niža stopa inflacije nego u prethodnom mjesecu, ali blago iznad očekivanja i nije podržala nade ulagača da će inflacijski pritisci popustiti brže nego što čelnici Feda to očekuju.

Od početka godine, naime, cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali da bi inflacija mogla brzo popustiti, što bi navelo Fed da prekine ciklus povećanja kamata.

Stoga su se nadali da bi se ciklus Fedova povećanja kamata uskoro mogao zaustaviti, a kamate zadržati ispod razine od 5 posto.

No, najnoviji podaci ne ukazuju na to.

Zbog toga se na tržištu novca trenutno procjenjuje da će Fed idućih mjeseci još u dva navrata povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, a da će konačna kamata, odnosno kamata na kojoj bi Fed završio proces povećanja cijene novca, do srpnja dosegnuti 5,28 posto.

U fokusu ulagača su i kvartalni poslovni rezultati kompanija. Izvješća je dosad objavilo više od polovice kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 69 posto ostvarilo veću dobit nego što se očekivalo.

No, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija na godišnjoj razini pale 2.8 posto.

I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,08 posto, na 7.953 boda, a pariški CAC 0,07 posto, na 7.213 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je, pak, 0,11 posto, na 15.380 bodova.

Oprezno trgovanje na europskim burzama i snažan skok turske burze

Na europskim burzama u srijedu prijepodne oprezno se trgovalo dok investitori u potrazi za smjernicama prate poslovne rezultate kompanija, pri čemu vodeći burzovni indeksi bilježe tek blage pomake, a jedino se po snažnom skoku ističe burza u Istanbulu.

Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je oko 9,30 sati u minusu 0,2 posto, na 461 bodu, spustivši se tako s najviše razine u zadnjih godinu dana, koju je dosegnuo u utorak.

Istodobno, frankfurtski DAX ojačao je 0,18 posto, na 15.408 bodova, a pariški CAC za 0,23 posto, na 7.233 boda, dok je londonski Ftse bio u minusu 0,15 posto, na 7.941 bodu.

Najviše su pale cijene dionica u bankarskom sektoru, u prosjeku za 1,1 posto, nakon što je vodeća britanska banka Barclays izvijestila o padu profita u prošloj godini za 14 posto. Cijena njezine dionice potonula je više od 8 posto.

Investitore je na oprez nagnao podatak o britanskoj inflaciji u siječnju, koja je iznosila visokih 10,1 posto na godišnjoj razini. Ipak, oslabila je treći mjesec zaredom, a bila je i nešto niža od 10,3 posto, koliko su u prosjeku očekivali ekonomisti. Za nove smjernice investitori čekaju poslijepodne podatke o američkoj maloprodaji u siječnju.

Turska burza skočila gotovo 10 posto

Za razliku od opreznog trgovanja na europskim buzrama, tursko tržište kapitala snažno je poraslo u srijedu, pri čemu je indeks istanbulske burze u plusu gotovo 10 posto, nakon što burza prethodno nije radila pet dana zbog posljedica razornih potresa koji su pogodili zemlju.

Istanbulska burza, naime, obustavila je rad u prošlu srijedu, dva dana nakon potresa koji je odnio više od 40.000 života u Turskoj i susjednoj Siriji.

U međuvremenu, jučer su turske vlasti donijele niz regulacija kako bi poduprle tržište dionica na otvaranju u srijedu, nakon što je turska burza u samo dva dana odmah nakon potresa izgubila 3,9 milijardi dolara tržište kapitalizacije.

Tako, među ostalim, nude poticaje za one kompanije koje otkupljuju vlastite dionice, čime se stabilizira njihova tržišna cijena. Odluke o otkupu vlastitih dionica, pak, sada mogu donijeti i uprave kompanija, a ne skupštine dioničara.

- Turske dionice ostvaruju korist od državne intervencije na tržište kapitala, osmišljene s ciljem da se spriječi krah nakon njegova zatvaranja prije tjedan dana, kazao je analitičar Stuar Cole, iz Equiti Capitala.

Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks spustio se u za 1,06 posto, na 7.352 boda.

Veća od očekivanja inflacija u SAD-u spustila azijske burze

Na azijskim burzama cijene dionica u srijedu su bile pod pritiskom prodaja nakon što je objavljen podatak o većoj inflaciji u SAD-u nego se očekivalo, što ukazuje da će američka središnja banka nastaviti podizati kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.

Japanski Nikkei indeks u srijedu oko 6,45 sati bio je u minusu 0,5 posto, na 27.464 boda.

Istodobno, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih pao je 1,4 posto, predvođen padom australskog ASX-a za 1,06 posto, južnokorejskog Kospija za 1,5 posto, te hongkonškog KSI-ja za 1,32 posto.

Inflacija u SAD-u u siječnju iznosila je 0,5 posto na mjesečnoj razini, a translatirana u godišnju stopu dosegnula je 6,4 posto. Ekonomisti su međutim očekivali njezin sporiji rast, na mjesečnoj razini za 0,4, a na godišnjoj za 6,2 posto.

Ta objava ugasila je nade investitora da bi Fed kasnije ove godine mogao čak i snižavati kamatne stope. Štoviše, sad se očekuje da će ključna kamatna stopa u SAD-u do kraja godine biti iznad 5 posto.

S druge strane, prinos po američkim dvogodišnjim obveznicama, koji raste kada cijene dionica padaju, porastao je danas u New Yorku gotovo 9 baznih bodova, na 4,611 posto, čime je povećao jaz prema prinosu 10-godišnjih obveznica, a to je neobičan fenomen koji signalizira recesiju.

Analitičari očekuju daljnji pad burzovnih indeksa.

- Usporedim li raniju Fedovu retoriku o nastojanju da održi kamatne stope višima kroz duže razdobolje i najnoviji podatak o inflaciji, čini mi se vjerojatnim da bi tržišta dionica, i razvijena i azijska, mogla biti umjerenija, smatra Manishi Raychaudhuri, iz BNP Paribasa.

Po njegovim riječima, i tečaj dolara mogao bi ponovno dobiti na snazi, potpomognut izgledima o visokim američkim kamatnim stopama još neko duže vrijeme.

Njegov tečaj je na deviznim tržištima tijekom noći dosegnuo prema jenu najvišu razinu u zadnih šest tjedana - 133,3 jena, a jutros se kreće oko 133,05 jena.

Tečaj eura, pak iznosi 1,0713 dolara, oslabivši 0,2 posto prema dolaru u odnosu na dan ranije.

Dolarov indeks je prema košarici valuta blago je porastao, na 103,4 bodova, s jučer u ovo doba zabilježenih 103,1 bod.

Istodobno, cijene nafte su pale jer investitore brine sve veća ponuda i slabljenje potražnje. Barel američke nafte pojeftinio je jedan posto, na 78,27 dolara, a londonskog Brenta 0,93 posto na 84,79 dolara.