08:36 / 02.05.2021.

Autor: Melita Homa/Potrošački kod/HTV/HRT

Osječki laboratorij želi spriječiti da se GMO nađe u okolišu

GMO soja, analiza

GMO soja, analiza

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Potrošači u Hrvatskoj hranu dijele na prirodnu i GMO. Prirodna hrana, reći će mnogi, kao da više ne postoji. Odnosno, teško je pronaći hranu koja je uzgojena iz prirodnog sjemena. Hrvatski zakoni zabranjuju sijanje i uzgoj GMO biljaka. Nedopušteno stavljanje genetičkog materijala u okoliš za sobom povlači kaznu i do milijun kuna.


Soja, pamuk, kukuruz i uljana repica u svijetu su među najzastupljenijim kulturama koje se genetički modificiraju. Hrvatska je među onim zemljama čiji zakoni strogo zabranjuju sijanje i uzgoj GMO biljaka. S obzirom na to da je hrvatsko podneblje idealno za uzgoj soje, posebna pozornost upravo je usmjerena na tu kulturu.


- Pozitivna je jedna stvar kod ovih sjemena soje. Kod nas u Republici Hrvatskoj cjelokupna količina sjemena koja se stavlja na tržište, a radi se preko 10 tisuća tona je testirana, odnosno sve partije su testirane i sjeme na tržištu Hrvatske je GMO free. Naše potrebe su nešto manje. Međutim, onih 20 posto završi u izvozu i postali smo prepoznati kao jedna od rijetkih zemalja koja ima GMO free soju, kazao je Goran Jukić, voditelj HAPIH-ova Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo.


U svijetu malo nemodificirane soje


Riječ je o pravom blagu jer u cijelom svijetu ima malo nemodificirane soje. Poznato je da proizvodnja GMO kultura onečišćuje okoliš, pa su i kazne za njihov uzgoj u Hrvatskoj velike.


- Nedopušteno puštanje jednog genetičkog materijala u okoliš sa sobom povlači kaznu i do milijun kuna. Odgovorna osoba u pravnoj osobi može platiti kaznu i do 100 tisuća kuna ukoliko nešto namjerno pusti u okoliš što ne bi smjeli, rekla je voditeljica Odjela za biotehnološke analize, mikotoksine i rezidue pesticida Renata Hanzer.

GMO laboratorij u Osijeku


Upravo u Osijeku u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu djeluje GMO laboratorij. Jedan je od dvaju laboratorija u Hrvatskoj koji radi baš takve analize. Cilj mu je u skladu s hrvatskim zakonima spriječiti da se genetički modificirani organizmi nađu u okolišu.


- A što se tiče samog materijala on se uništava, neškodljivo je uništavanje, ako je u polju zaoravanje, ako je proizvod ide na spaljivanje i isto imamo situacija, ako se utvrdi sadržaj prilikom uvoza da jednostavno uvoznik vrati taj sadržaj tamo odakle je došao, kazala je Hanzer.


Osječki je laboratorij s radom počeo prije 13 godina, a danas je to nacionalni referentni laboratorij za GMO u sjemenu, hrani i hrani za životinje i dio je europske mreže GMO laboratorija. Metode koje se provode u Osijeku jednake su onima u drugim GMO laboratorijima Europske unije.  U njemu rade tzv. forenzičari za biljke. Analizira se i sjeme, zelena masa u polju, inspekcijski uzorci, često s graničnih prijelaza, ali i sjeme koje se treba certificirati. U vrijeme našeg posjeta na analizu je stiglo sjeme soje.


- U ovom konkretnom slučaju to je program Ministarstva poljoprivrede, Ministarstvo je unazad evo sedmu sezonu za redom donijelo program kojim sufinancira analizu sjemena soje za sve proizvođače na području RH. navodi Hanzer. 

- Nakon pripreme i homogenizacije uzorka, radi se ekstrakcija DNA, izolirali smo DNA nakon koje radimo analizu PCR. Znači ovo je prostorija na kojoj se radi PCR na sjemenu soje, rekla je Ksenija Duka, viša stručna savjetnica u laboratoriju.


GMO je jedino sojina sačma za životinje


Posljednjih pet godina u inspekcijskim nalazima nisu utvrdili tragove GMO-a.


- Jedini pozitivni nalaz koji srećemo to je hrana za životinje koja se s tom namjerom i stavlja na tržište, odnosno genetski modificirana sojina sačma, a onda je ona kao takva 100 posto GMO i isto nama nije pretjerano s analitičarske strane izazovna. Najizazovniji su nam slijepi testovi koje dobivamo od komisije za provjeru kvalitete našeg rada, kaže Hanzer.


U uzorcima hrane također se najviše provjeravaju proizvodi na bazi soje i kukuruza, pa čak i riža iz trećih zemalja. Kolika je važnost ovog nacionalnog referentnog GMO laboratorija i za širu regiju, potvrđuje i to da su ostvarili suradnju s Crnom Gorom, a pregovaraju i s Makedonijom. Hrvatska je odabrala svoj put genetički nemodificiranih kultura, a laboratoriji poput ovog omogućuju da se ta kontrola i provodi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!