Potpore stižu, troškovi i dalje visoki – poljoprivrednici pod pritiskom

Dok Vlada ističe da su mjere i potpore poljoprivrednicima ublažile troškove proljetne sjetve, proizvođači upozoravaju da su visoke cijene energenata i mineralnih gnojiva u prethodnom razdoblju znatno opteretile proizvodnju. Uoči žetve u Slavoniji, koja počinje za desetak do dvadeset dana, poljoprivrednici očekuju solidne prinose, ali i dalje neizvjesne uvjete na tržištu i pritisak na zaradu.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak ponovio je da je Vlada treći mjesec zaredom ograničila cijene goriva. Rekao je da te izmjene ohrabruju, ali da je globalno stanje i dalje neizvjesno. 

Cijena plavog dizela je 1,09 eura, što je znatno niža cijena za poljoprivrednike i ribare. 

Istaknuo je da je potpora poljoprivrednicima već djelomično pokrila troškove plavog dizela, mineralnih gnojiva, zaštitnih sredstava i drugih inputa potrebnih za proljetnu sjetvu.

Podsjetio je da je za prvih 10 hektara isplaćeno 100 eura po hektaru, a za sljedećih 10 hektara 50 eura po hektaru. Naglasio je kako je riječ o znatnom doprinosu stabilnosti proljetne sjetve, što su, kako je rekao, i sami poljoprivrednici pozitivno ocijenili.

Posebno je istaknuo da je potpora isplaćena na vrijeme, tijekom same sjetve, pa poljoprivrednici nisu morali čekati njezin završetak. Time su sredstva bila dostupna upravo u razdoblju kada su bila najpotrebnija, neovisno o različitim rokovima sjetve u istočnom i zapadnom dijelu Hrvatske.

Rast troškova i dalje veliki problem

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Brlošić pozdravio je isplatu potpore poljoprivrednicima, istaknuvši da je svaka pomoć dobrodošla, ali i upozorio da rast troškova proizvodnje i dalje predstavlja velik problem.

Kazao je kako je, prema informacijama koje imaju, isplaćeno oko 20 milijuna eura, no maksimalni iznos potpore po korisniku od 1500 eura uglavnom nije dosegnut zbog velikog broja prijavljenih prihvatljivih hektara pa se isplaćeni iznos kretao od 1070 do 1080 eura.

Brlošić je naglasio da najveći pritisak na poljoprivrednike i dalje stvaraju cijene mineralnih gnojiva i plavog dizela. Iako su one posljednjih mjeseci počele padati, još su znatno više nego prije krize izazvane pandemijom. Podsjetio je da se početkom godine plavi dizel mogao kupiti za 76 do 80 eurocenti po litri te ocijenio da je potreban daljnji pad cijena.

Dodao je kako poljoprivrednici uoči žetve, koja bi u Slavoniji trebala početi za desetak do dvadeset dana, očekuju dodatno pojeftinjenje goriva jer će tada potrebe za njim biti znatno veće.

Rekao je i kako smatra da bi Europska komisija u budućem programskom razdoblju trebala ugraditi mehanizme usklađivanja potpora s inflacijom jer se njihova stvarna vrijednost s vremenom smanjuje.

Izrazio je zabrinutost zbog najave mogućeg smanjenja sredstava nakon 2028. godine, što bi, kako je rekao, dodatno otežalo položaj poljoprivrednika.

Naglasak na potporama, ulaganjima, inovacijama i modernizaciji

Majdak je objasnio kako su u tijeku pregovori vezano za novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. - 2034. 

Trenutačno je Hrvatskoj za novo programsko razdoblje predložen iznos od 16,8 milijardi eura na razini svih fondova EU-a, no on nije konačan i još se pregovara.

Istaknuo je da će u novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) naglasak biti na potporama dohotku poljoprivrednika, ulaganjima u ruralna područja te inovacijama i modernizaciji europske poljoprivrede.

Naveo je da je Hrvatskoj u okviru svih europskih fondova trenutačno predviđeno 16,8 milijardi eura, no naglasio je da pregovori još traju i da konačni iznosi nisu definirani. U dijelu poljoprivrednih fondova Europska komisija predvidjela je određena smanjenja, ali Hrvatska zajedno s drugim državama članicama zagovara stabilan i snažan proračun za poljoprivredu, osobito kroz potpore dohotku koje jamče sigurnost opskrbe hranom.

Upozorio je da su Hrvatskoj i dalje potrebna znatna ulaganja u modernizaciju primarne proizvodnje i preradu, pri čemu u prijedlozima novog razdoblja još nisu jasno vidljiva sredstva za preradu. Naglasio je i potrebu pravednije raspodjele potpora, uz fokus na male poljoprivrednike, ali uzimajući u obzir sve proizvođače u sektoru.

Osvrćući se na zabrinutost oko mogućeg smanjenja sredstava, poručio je da i država i proizvođači trebaju težiti što snažnijem proračunu za poljoprivredu. Ministarstvo, dodao je, redovito izvještava Hrvatsku poljoprivrednu komoru i Hrvatski sabor te zastupa hrvatske interese u institucijama Unije i na Vijeću EU-a za poljoprivredu i ribarstvo.

Brlošić: Država je uvijek pomagala

Brlošić je istaknuo da je država putem različitih mjera uvijek pomagala poljoprivredi, uključujući subvencije za mineralna gnojiva u iznosu od 20 do 30 posto, navodeći da je takvih primjera bilo i prije.

Upozorio je da, uz postojeće cijene goriva, mehanizacije i tržišne kotacije u Hrvatskoj i Europi, poljoprivrednici u aktualnim uvjetima teško mogu ostvariti zaradu, već je realno očekivati samo pokrivanje troškova proizvodnje. Naglasio je da će se sijati pšenica, ali da je potrebno pronaći rješenja kako bi se izbjegli viškovi.

Majdak ističe kako je dugoročno rješenje u jačanju prerađivačkih kapaciteta. Istaknuo je da je jedan ciklus ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice završen, ali da ih i dalje nema dovoljno te da je nužno dodatno ulaganje u preradu.

Najavio je da se to planira putem intervencijskih mjera te financijskih instrumenata HBOR-a i HAMAG-BICRO-a, uz povećanje sredstava za stočarsku proizvodnju kako bi se žitarice i uljarice više plasirale kroz kratke lance opskrbe.

Podsjetio je da je prošle godine ostvarena rekordna žetva pšenice te izrazio očekivanje stabilnih prinosa i prihoda u idućem razdoblju.

Brlošić je, međutim, ocijenio da trenutačne pripreme za žetvu ne daju razloga za zadovoljstvo te je poručio kako su nužni hitni sastanci u Ministarstvu radi rješavanja otvorenih pitanja u sektoru.