U Hrvatskoj eksplodirao trošak rada, no mnogi su parametri pozitivni

U Hrvatskoj je posljednjih godina trošak rada "eksplodirao", no pri čemu zemlja bilježi rekordnu zaposlenost te najmanji broj nezaposlenih, istaknuto je u srijedu na konferenciji tjednika Lider "Dan velikih planova".

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je poručila da je trošak rada posljednjih godina u Hrvatskoj "eksplodirao", pri čemu dolazi do administrativnog dizanja troška rada, a iznad razine produktivnosti.

Tako je minimalna plaća od 2019. porasla 92 posto, a masa plaća u državnom i javnom sektoru u dvije godine za 58 posto, rekla je Weber. Otkrila je i da je od 2019. godine trošak rada porastao 61,6 posto, dva i pol puta brže od prosjeka EU-a. Weber, uz ostalo i zbog slabe produktivnosti ovdašnjih radnika, smatra da hrvatsko gospodarstvo gubi utrku u konkurentnosti.

- Razlika između prosječne plaće u javnom sektoru i prosječne plaće u realnom sektoru na povijesno je najvećoj razini, razlika je 32,3 posto, istaknula je.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da su politički ciljevi Vlade do kraja mandata, odnosno do 2028. godine, da minimalna bruto plaća iznosi 1.250 eura.

Što se tiče administrativnog određivanja minimalne plaće krajem godine i definiranja iste za iduću godinu, naglasio je da je to jedini instrument kojim Vlada može djelovati i onda tom donjom granicom zapravo potaknuti da i ostale plaće rastu.

Rekao je da takav mehanizam postoji i u ostalim zemljama članicama, a Hrvatska je i europskom direktivom obvezana "da se kontinuiranim povećanjem najniže plaće zapravo slijedi onaj okvir 50 posto prosječne i 60 posto medijalne plaće".  

Piletić: Cilj daljnji rast plaća, pa tako i minimalnih

Naglasio je da je prosječna plaća, zahvaljujući gospodarskom rastu, kao i naporima poslodavaca, s nekadašnjih 749 eura porasla na 1.440 eura. To je, tvrdi, doprinijelo i kontinuiranom povećanju minimalne plaće.

Cilj je Vlade, uz socijalni dijalog i poticanje gospodarstva, kao i mjere kojima se rasterećuje cijena rada, da minimalna plaća i dalje raste, kao i prosječna i medijalna, rekao je Piletić.

Uspoređujući ovdašnju razinu plaća sa Slovenijom, ministar je istaknuo da je Hrvatska 2016. godine bila na 50 posto najniže slovenske plaće, dok je danas na 75 posto. S druge strane, kada se govori o prosječnoj plaći, Hrvatska je sa 72 posto došla na 90 posto prosječne slovenske plaće.

Ponovio je i da Hrvatska nikada nije imala manji broj nezaposlenih nego danas, a s druge strane ni veći broj zaposlenih.

Izaslanik Predsjednika RH i posebni savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić smatra da je aktualni model gospodarskog rasta EU-a vjerojatno zastario, rekavši i da u Hrvatskoj već godinama ne postoji jasna industrijska politika.

Mačkić je i mišljenja da je Hrvatska institucionalno zapuštena, dok, s druge strane, glavni savjetnik ministra financija Matej Bule ističe da je hrvatsko gospodarstvo trenutno u punom zamahu, da državi, uz ostalo, pada javni dug, a i predvodnica je EU po povlačenju europskih sredstava, pri čemu se reformski i investicijski plan iz NPOO-a odvija bez zastoja.

Piletić: Ne može se očekivati nastavak visokog rasta rasta plaća iz prošlih godina

Nastavak visokog rasta plaća u državnom i javnom sektoru iz prošlih godina ne može se očekivati, poručio je u srijedu ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, te ustvrdio da su plaće u tim sektorima prije reforme bile preniske.

- Rast plaća od 30 posto više više ne može biti kontinuitet u sljedećim pregovorima, ali isto tako moram podsjetiti poslodavačku stranu da smo prije reforme plaća imali podcijenjen rad u državnoj i javnoj službi te da je upravo zbog toga reforma bila nužna, rekao je Piletić u izjavi na margini konferencije Dan velikih planova.

- Reformu smo završili prošle godine i nije za očekivati da će se takav rast plaća svih zaposlenih nastaviti dalje. Reforma je završena, plaće su podignute, a pregovori koji nas očekuju sa sindikatima državnoj i javnoj službi će regulirati budući tijek rasta osnovice za izračun plaća, rekao je Piletić.

Na primjedbu koju učestalo iznose poslodavci da rast plaća u javnom sektoru nije praćen rastom produktivnosti i da je propuštena prilika za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, odgovorio je da se s jedne strane traži produktivnost, s druge usluge od države u zaista velikom opsegu.

Pri tome je ustvrdio da je porasla kvaliteta socijalnih i zdravstvenih usluga i podrške gospodarstvu.

Reforma sustava plaća napokon je podigla razinu plaća na primjeren nivo, do toga da na primjer danas učitelj u Sloveniji ima nešto nižu plaću nego učitelj u Hrvatskoj, rekao je Piletić.