Plin iz Sjevernog toka 1 i 2 curi u more; Kremlj ne isključuje sabotažu

Švedske pomorske vlasti izdale su upozorenje na curenje ruskog plina iz plinovoda Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim teritorijalnim vodama. Upozorenje je izdano nedugo nakon što je otkriveno da plin curi i iz plinovoda Sjeverni tok 2. Uzrok zasad nije poznat. Kremlj je objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, dok Europska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina.

- Postoje dva curenja na Sjevernom toku 1 - jedno u švedskoj i jedno u danskoj gospodarskoj zoni. One su vrlo blizu jedna drugoj, rekao je glasnogovornik švedske pomorske uprave (SMA).

Curenje je locirano sjeveroistočno od danskog otoka Bornholma, rekao je glasnogovornik te se ne zna što mu je uzrok.

- Dodatno promatramo situaciju kako bismo osigurali da nijedan brod ne priđe preblizu tom području, rekao je drugi glasnogovornik SMA-e.

U ponedjeljak su danske vlasti zatražile od brodova da se klone radijusa od pet nautičkih milja jugoistočno od Bornholma nakon curenja plina iz neaktivnog plinovoda Sjeverni tok 2.

Tlak u plinovodu Sjeverni tok 2 koji je trebao udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku, naglo je pao u noći s nedjelje na ponedjeljak sa 105 na sedam bara, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik operatora.

Gazprom je poručio da pitanja o incidentu treba proslijediti operatoru.

Danska: Plin iz Sjevernog toka 2 curi u Baltičko more

Danske vlasti upozorile su u ponedjeljak brodove da izbjegavaju vode oko otoka Bornholm u Baltičkom moru zbog curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok 2, a pad tlaka utvrđen je i u Sjevernom toku 1. 

Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke ruskog plina u Njemačku preko Baltičkog mora, ali Berlin je blokirao izdavanje dozvole za rad zbog ruske invazije na Ukrajinu. Operater plinovoda izvijestio je da je u noći s nedjelje na ponedjeljak tlak u dijelu plinovoda pod morem pao sa 105 na sedam bara, vjerojatno zbog curenja plina. U plinovodu je bilo nešto plina unatoč tome što nije proradio.

- Dispečer Sjevernog toka 2 na prijelazu na kopno primijetio je nagli pad tlaka na Liniji A plinovoda Sjeverni tok 2, izvijestila je kompanija u priopćenju, dodavši da je pokrenuta istraga i da su obavijestili nadležne vlasti Danske, Njemačke, Švedske, Finske i Rusije.

Oko plinovoda opasna zona za plovidbu

Danski regulator za energiju izvijestio je sinoć o curenju plina iz cjevovoda, a agencija za pomorski promet poručila je brodovima da izbjegavaju vode u polumjeru od pet nautičkih milja od otoka Bornholm. Oko plinovoda uspostavljena je zona "jer je opasan za brodski promet", poručile su danske vlasti.

Tlak je pao i u Sjevernom toku 1

Tlak je pao i u Sjevernom toku 1. Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdili razlozi, objavio je u ponedjeljak operater na internetskoj stranici, ne navodeći dodatne informacije. Rusija je još u lipnju znatno smanjila isporuke Sjevernim tokom 1, a u kolovozu potpuno ih je obustavila zbog, kako tvrde, blokade turbine opreme koju je poslala na servis u Siemens Energy.

Čelnik njemačkog regulatora za mreže Klaus Mueller napisao je na Twitteru da pad tlaka na oba cjevovoda "dodatno potkrepljuje ocjenu njemačkog regulatora za mreže da je situacija napeta". Trenutno se ne zna zašto je tlak pao, dodao je Mueller, dodavši da problemi sa cjevovodom ne utječu na opskrbu Njemačke i da je razina zaliha trenutno oko 91 posto.

Kremlj ne isključuje sabotažu kao uzrok oštećenja Sjevernog toka

Kremlj je u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom, dok Europska komisija kaže da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda koji su namijenjeni za dopremu plina iz Rusije u Europu.

Nord Stream AG, upravitelj plinovoda, ranije u utorak objavio je da su tri morske linije Sjevernog toka doživjele štetu bez presedana u jedan dan.

- Ne može se odbaciti nijedna opcija, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kad je upitan o mogućnosti sabotaže. Dodao je da je Kremlj veoma zabrinut oko te situacije koja zahtijeva hitru istragu jer to predstavlja problem za energetsku sigurnost cijelog kontinenta.

Europska komisija pomno prati razvoj događaja i zasad ne vidi nikakav utjecaj na sigurnost opskrbe Europe, rekao je glasnogovornik Komisije.

- U ovoj fazi vrlo je preuranjeno nagađati o tome koji su uzroci... Zemlje članice razmatraju ovo pitanje, ostat ćemo u bliskom kontaktu s njima, ali stvarno nije trenutak za nagađanje, kazao je na redovitoj tiskovnoj konferenciji.