Poduzetnik se požalio: Mladi Hrvati ne žele raditi, nitko ne bi konobario

Kako se počela mijenjati europska politika prema migracijama, Hrvatska je usporila s izdavanjem radnih dozvola za strance, posebno iz trećih zemalja. Tako je ove godine izdano 15 posto manje radnih dozvola za strance, a najveći pad je zabilježio sektor građevinarstva gdje je čak 30 posto manje stanih radnika.

Robert Marić, poduzetnik u sektoru turizma i ugostiteljstva iz Crikvenice, rekao je kako je svaka sezona ista. Broj turista vrti se oko plus minus 10 posto, ali je dobit sve manja kroz godine. Istaknuo je kako su glavni razlog veliki troškovi, od komunalnih naknada do troškova radne snage koji su porasli 30 do 40 posto.

- Prije su stranci imali malo manju plaću, ali sada se to izravnalo s domaćim radnicima. Poduzetnici su prisiljeni više plaćati radnu snagu jer je nema, kazao je Marić za "Studio 4".

Petar Ćurlin, hotelijer i ugostitelj iz Omiša, kazao je kako bi turizma bilo i bez stranih radnika, ali ne u ovakvom obimu.

- Obiteljski, mali hoteli uglavnom se i sada baziraju na domaćoj radnoj snazi, ali veliki hoteli i koncerni su usmjereni na uvoznu radnu snagu. Mi smo izvezli sposobnu, dobro obrazovanu i kvalitetnu radnu snagu, a zauzvrat smo dobili uvoz nisko obrazovane radne snage koja nema povijesnu ni kulturnu vezu s podnebljem u koje dolazi i to u turizmu utječe na kvalitetu ponude, rekao je Ćurlin.

Kazao je kako na zarađenih 100 eura prometa, hotelijeri i ugostitelji imaju 50 eura troškova.

Marić je dao primjer poduzetnika iz Crikvenice koji ima 7-8 ugostiteljskih objekata. Krajem travnja predao je zahtjev za radne dozvole, a odobrene su sredinom srpnja, neke početkom kolovoza.

- Prisiljen je neke ljude držati na smještaju, hraniti ih, dati im neke novce, a oni ne smiju raditi, rekao je Marić.

Kazao je kako će poduzetnici platiti dobrog radnika, ali ističe kako u ugostiteljstvu imaju problem s nekvalificiranim radnicima koji ne znaju ni jezik.

- Jedno vrijeme je bilo dobro kad smo dobivali radnu snagu iz Srbije, BiH i Makedonije, no i oni kroz par sezona dovoljno zarade da u svojim zemaljama nešto otvore ili pak odu prema Zapadu, kazao je.

'Slab natalitet ne može nadoknaditi odlazak radne snage'

Ćurlin je rekao kako zasad nema potrebe za stranim radnicima.

- Mi smo zadržavali domaću radnu snagu kvalitetnim primanjima kroz cijelu godinu, iako radimo samo sezonski, kroz kvalitetan odnos, i sada tako radimo. Mi smo velika obitelj, vodimo obiteljski hotel, i mislim da ni u budućnosti neće imati problem radne snage, rekao je.

Naglasio je kako je hrvatski problem što slab natalitet ne može nadoknaditi odlazak radne snage koja ide na druga tržišta ili u mirovinu.

- Gubitkom kvalitetnih nosioca poslovanja mi obaramo svoju uslugu, a cijena usluge ne pada, već raste zbog raznih troškova, rekao je Ćurlin.

'Mladi Hrvati ne žele raditi'

Marić smatra da je problem hrvatske mlade radne snage što ne želi raditi.

- Prije su mladi sa zadovoljstvom dolazili raditi na more, radili su po 10 sati i to nije bio problem. Danas Hrvatska ima problem s neradom. Ne znam imaju li previše, jesmo li im previše pružili?  Vidim puno mladih u dobrim autima, sa skupim mobitelima, nitko ne bi konobario, rekao je Marić.

- Rad je odgojna mjera, ako to nisu stekli kao naviku dok su djeca, teško da će kasnije hrliti raditi. Problem je slojevit i nastaje u ranoj mladosti. Ne znam kako to riješiti, osim na razini obitelji, da se djeci prikaže da je pošten rad izvoz svega dobroga što će u životu baštiniti, poručio je Ćurlin.