Polako, ali oprezno vraća se tradicija u slavonska dvorišta

Procjenjuje se da je zbog Afričke svinjske kuge u Hrvatskoj usmrćeno oko 146 tisuća svinja - najviše na istoku zemlje. I sada se čine golemi napori kako bi se obnovilo svinjogojstvo, ali i cjelokupni stočni fond. Tako će se u iduće tri godine u stočarstvo uložiti čak 150 milijuna eura.

Polako, ali oprezno vraća se tradicija u slavonska dvorišta - svinjokolja.

- Evo uspjeli smo, na neki način, se vratiti malo na stare postavke, kaže Josip Dabro, ministar poljoprivrede.

Bit će opet domaćih delicija. Ali ovaj je put domaćin morao kupiti bravce.

- Svinje su pobili, odvezli. Što se toga tiče svinje su plaćene. E sad dalje taj stočni fond što se tiče obnove kako će ići, u kojem smjeru to ćemo vidjeti, kaže  Željko Pritaković, Andrijaševci.

Uskoro će se ovaj svinjac rušiti i graditi novi - prema biosigurnosnim mjerama. Jer Slavonci će teško odustati od svojih navika.

- Imati svoje svinje, fino ih uhraniti i onda napraviti svinjokolju kako treba, uredno. I onda održavat to i sušit meso, kaže Adam Križak, Cerna.

- Ovdje su ljudi, otkako znaju za sebe, znači to je zimnica, ajmo reć. To je bilo suho meso od kojeg se preživljavalo od toga. Znači mast, čvarci, kobasica, kulenova seka i to je to, kaže Duško Pavlik, Andrijaševci.

Ali od domaće sirovine, jer ona uvozna, tvrde, nije dobre kakvoće za preradu. Pa je dobra vijest da će se uložiti 4 milijuna eura da bi se prazni svinjci napunili.

- Svinja mora biti najmanje stara 14 mjeseci da bi dobili uredan i kvalitetan proizvod. Od suhomesnatih pa do ovih čvaraka. Znači meso mora sazrijeti, kaže Vlado Kasteljan, Retkovci.

- Zakon o tržišnom natjecanju govori jedno. Mi smanjiti uvoz ne možemo, ali ono što možemo napraviti da se naši poljoprivredni proizvođači ujedine, da više proizvode, kaže ministar Dabro.

Jednako tako i da potrošači više kupuju ono proizvedeno u Hrvatskoj. Samo tako će biti sigurni da jedu zdravije jer znaju podrijetlo. Naročito, kada je riječ o mesnim prerađevinama. Koje su sve traženije.