Svinjogojci smanjuju broj grla i zatvaraju farme: 'Radimo za gubitak'

Kod domaćih svinjogojaca - situacija nije optimistična. Afrička svinjska kuga i pad cijena mesa na europskom tržištu - doveli su ih do ruba opstanka. 

Uvoz raste - otkup pada, a farme koje se još nisu zatvorile, posluju s gubicima. Nakon kuge, pitanje je može li svinjogojstvo preživjeti novi tržišni udar.

Iako je u jeku svinjske kuge prije 3 godine uspio zadržati svoje svinje, Ivan Nikić zbog situacije na tržištu, danas smanjuje broj grla.

- Ja po tim cijenama najvjerojatnije ne mogu opstati. Na način na koji oni u trgovačkim centrima to uvoze, naša roba ne može biti po toj cijeni, kaže Ivan Nikić, Drenovci.

Dok se uvozi sve više jeftinog mesa, otkup domaćih svinja pada pa uzgajivači upozoravaju - svinjogojstvo je na rubu sloma.

Svinjogojstvo je na rubu sloma

- Znači imamo od dvije do 750-800 teških, od 180 do 300 kilograma koje su ostale na tržištu, koje nikome ne trebaju i danas mesna industrija kaže da te svinje njima nisu potrebne, i to po cijeni ispod 1 eura jer su iz treće zone, kaže Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK.

Iako se proizvodi samo 50 posto potrebnih količina svinjskog mesa, uzgajivači ne mogu prodati svoje svinje. 

Stoga sve veći broj malih i srednjih svinjogojaca odustaje od proizvodnje.

- Ja sam bio negdje na 170 krmača i sad imamo 50-ak, a i to je upitno hoćemo li držati, kaže Ivo Josipović, Kešinci.

- Ja ću isto sada s 40 smanjiti na 0 krmača jer mi se ne isplati. Tko će raditi za gubitak, pita se Ivan Vladić.

Otkupne cijene ne pokrivaju osnovne troškove 

Jer otkupne cijene ne pokrivaju ni osnovne troškove proizvodnje. 

Za kilogram prirasta po tovljeniku potreban je euro i pol, a na tržištu dobiju 95 centi - to je gotovo 60 centi gubitka.

- Neshvatljivo je da farmeri iz EU koji prodaju svinje po tim cijenama i meso koje se plasira po trgovačkim centrima da je tako jeftino, a mi svi koji u krugu deset kilometara proizvodimo svoju žitaricu za svoju svinju, ne možemo konkurirati tim cijenama, ističe Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge OBŽ-a.

Za njih to nije pitanje politike ili tržišta, nego opstanka. 

O svemu tome, kažu nam, razgovarali su već nekoliko puta s resornim ministarstvom.

- U zadnjih 18 mjeseci je to postalo kaotično, katastrofalno. Nemamo nikakav povratni feedback od resornog ministarstva, jer oni samo sliježu ramenima i kažu da nemaju načina da oni nama pomognu, ističe Stanko Josipović, Koritna.

A u dvorištima u kojima se svinjogojstvom bave generacijama traže samo jedno - da i ovo malo preostalih uzgajivača ne zatvori svoja vrata.