Raspisani izbori u BiH: Stare kontroverzije i nove tehnologije

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH raspisalo je za 4. listopada izbore na kojima će birači moći birati hrvatskog, bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH, zastupničke domove entiteta i državnog parlamenta, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te deset skupština županija u Federaciji BiH. 

Bit će to deseti poslijeratni opći izbori u BiH, a na njima će pravo glasa imati 3,3 milijuna birača. Ovaj put pomoći će im nove izborne tehnologije, biometrijski čitači i skeneri za biračke listiće, što je izazvalo kontroverzije s obzirom na izbor tvrtke kojoj je dodijeljen taj posao.

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Jovan Kalaba rekao je da za samo održavanje izbora treba izdvojiti nešto više od 12 milijuna eura te oko 57 milijuna eura za uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

S obzirom na to da je međunarodni natječaj na kojemu je pobijedio konzorcij predvođen Smartmaticom tek nedavno gotov, postoji bojazan da neće biti moguće uspostaviti cijeli sustav s biometrijskim čitačima, skenerima za brojenje glasova i videonadzorom te provesti obuku članova biračkih odbora.

Kalaba je rekao da je odabran najpovoljniji ponuđač. Vjerujem da ćemo upotrijebiti nove tehnologije na predstojećim izborima, istaknuo je.

Članica SIP-a BiH Irena Hadžiabdić smatra kako je iznimno važno primijeniti na sljedećim izborima nove digitalne tehnologije kako bi se otklonile sumnje o krađi glasova na koje su upozoravale razne organizacije i političke stranke.

Više se neće moći glasati za drugu osobu i više se neće moći glasati za umrle osobe, rekla je Hadžiabdić. Očekuje da će se primjenom tih tehnologija rezultati izbora znati nekoliko sati nakon zatvaranja biračkih mjesta, a ne kao dosad, kad je prebrojavanje trajalo tjednima.

Uvođenje novih tehnologija izazvalo je, međutim, kontroverzije nakon završetka međunarodnog natječaja.

Posao biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića dodijeljen je konzorciju koji predvodi kompanija Smartmatic. Ta je multinacionalna tvrtka sa sjedištem u Londonu pobijedila s ponudom od oko 38 milijuna eura.

Iz natječaja je tijekom postupka diskvalificiran konzorcij kojemu je bio na čelu banjolučki Planet Soft, čija je ponuda za uvođenje novih izbornih tehnologija bila niža za čak 8,5 milijuna eura.

Prije su iz Planet Softa rekli da je postupak odabira bio nezakonit i namješten i da su postojali politički pritisci i nuđeno je mito da odustanu iz natječaja.

SIP BiH je te optužbe odbacio kao neistinite i opasne.

Kontroverziju dodatno pojačava i to što je Smartmatic u SAD-u predmet kaznenog postupka Ministarstva pravosuđa. Američka optužnica tereti kompaniju i povezane osobe za navodnu shemu podmićivanja i pranja novca vezanu uz izborne ugovore na Filipinima, dok Smartmatic negira krivnju.

Kompanija je godinama bila i meta pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa u nedokazanim tvrdnjama o krađi američkih izbora 2020. godine. Smartmatic tvrdi da je progon politički motiviran i povezan s Trumpovim povratkom na vlast, dok tužitelji to osporavaju. 

Troje kandidata u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Nasljednik Željka Komšića na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva BiH birat će se između troje kandidata na jesenskim izborima. Oni će pokazati hoće li opet doći do preglasavanja Hrvata i nastavka prijepora između hrvatske i bošnjačke strane ili će se privremeno stabilizirati odnosi u traženju rješenja teškog izbornog pitanja.

Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg Hrvati nikad nisu birali, nakon dva uzastopna mandata nema se pravo kandidirati. Njegova stranka Demokratska fronta prva je izašla sa svojim kandidatom jer je još potkraj prošle godine objavila da će to biti Slaven Kovačević.

HDZ BiH je prije tri tjedna objavio da će se za mjesto u Predsjedništvu u ime stranke natjecati Darijana Filipović, a oporbena hrvatska petorka, koja se s HDZ-om nije uspjela dogovoriti o zajedničkom kandidatu, najavila je u ponedjeljak kandidaturu Zdenka Lučića.

Preglasavanje Hrvata

Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se s prostora entiteta Federacije BiH s dvije odvojene liste. No za te liste za hrvatskog odnosno bošnjačkoga člana državnoga vrha mogu glasovati svi birači neovisno o nacionalnoj pripadnosti. S obzirom na to da su bošnjački birači četiri puta brojniji, u četiri navrata je Komšić njihovim glasovima uspio postati hrvatski član državnoga vrha. Srpski član Predsjedništva BiH bira se isključivo s područja Republike Srpske.

Hrvatske političke stranke godinama prosvjeduju zbog preglasavanja Hrvata i traže izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se prestalo s tom praksom. Smatraju da Željko Komšić nije izraz političke volje bosanskohercegovačkih Hrvata i da nema izborni legitimitet.

BiH mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava koje se tiču i biranja članova državnog Predsjedništva kako bi se spriječila diskriminacija manjina te Ustavnoga suda BiH koja se tiče legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda. Unatoč nekoliko pokušaja do dogovora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka nije došlo.

Filipović upozorava na disperziju glasova

U intervju za Večernji list BiH kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović upozorila je kako izborna matematika jasno pokazuje da svaka podjela hrvatskih glasova, čak i minimalna, znatno povećava izglede da ponovno bude izabran kandidat koji dominantnu potporu dobiva iz bošnjačkog biračkog tijela.

Ističe da je upravo struktura izbornog sustava takva da razjedinjenost Hrvata gotovo u pravilu vodi istom ishodu.

Kad je Željko Komšić prvi put biran u državni vrh 2006. godine, HDZ BiH i tada novoosnovani HDZ 1990. imali su svoje kandidate na koje su se raspršili hrvatski glasovi. U ostalim trima Komšićevim pobjedama, međutim, to nije utjecalo na ishod jer je dobivao više glasova od svih hrvatskih kandidata zajedno.

Dopredsjednica HDZ-a BiH, koja u dva navrata bila zastupnica u državnome parlamentu, uvjerena je da joj znatno pomaže podrška i sestrinskog HDZ-a hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

"Još tvrđi" Kovačević

Željko Komšić, čiji je izbor hrvatskoga člana Predsjedništva BiH u četiri navrata izazivao negodovanje hrvatskih stranaka, u intervjuu za BHRT predstavio je Slavena Kovačevića kao nastavak građanske političke linije. 

- Mislim da je Slaven još tvrđi od mene na tom putu. Mislim da ima dobre šanse, kazao je Komšić.

Kovačević je trenutačni Komšićev savjetnik u Predsjedništvu BiH, a prošle je godine Europski sud odbacio njegovu žalbu o navodnoj diskriminaciji pri biranju političkih predstavnika u zemlji, navodeći da je njegova prijava predstavljala političku akciju.

Jedini put kad je Demokratska fronta na izborima imala kandidata koji nije bio Komšić, Antu Popovića 2014., on je teško poražen.

Petorka protiv "monopolizacije" HDZ-a

Hrvatska politička oporbena petorka koju čine HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski demokratski savez i Hrvatska seljačka stranka formalno je jučer potvrdila ono o čemu se u medijima tjednima nagađalo - da će Zdenko Lučić biti njihov kandidat na općim izborima u listopadu ove godine.

On je u prvome obraćanju tek kratko poručio kako će se njegova politika zasnivati na sličnim porukama kao i što ih imaju i druge hrvatske stranke u toj zemlji, da su Hrvati suveren narod te da će se znati izboriti za svoj opstanak. Petorka je odlučila kandidirati Lučića za Predsjedništvo BiH tvrdeći da je HDZ BiH monopolizirao Hrvatski narodni sabor BiH te pokušava preuzeti sve poluge izvršne vlasti.