Potočki: Rat na Bliskom istoku aktivirao zlatne rezerve

Gostujući u emisiji "Studio 4" HRT-a, direktor sektora investicijskog zlata u Auro Domusu Vladimir Potočki analizirao je kretanje cijena zlata u kontekstu aktualnih sukoba na Bliskom istoku, istaknuvši kako tržište prolazi kroz fazu prilagodbe nakon početnog šoka.

Eskalacija rata koji je poput požara zahvatio Bliski Istok kao i sve bogate zemlje Perzijskog zaljeva izazvao je dramatičan rast cijena energenata na globalnoj razini. Financijske oaze u Kataru, Kuvajtu, Bahreinu, UAE-u postali su ratni ciljevi, a to je izazvalo je povlačenja novca iz tamošnjih banaka, uslijedio je i pad cijena plemenitih metala, prije svega zlata.

- Početkom intervencije, očekivano je porasla na 5.360 dolara po unci i imala je linearnu korelaciju s cijenom nafte. Nakon toga je došlo do konsolidacije i zadržala se na cijeni od oko 5.000 dolara, rekao je Vladimir Potočki.

Pojasnio je kako je protekli tjedan bio posebno izazovan za tržište plemenitih metala.

- Prošli tjedan je bio izazovan jer se dogodila negativna korelacija uslijed povećanja cijena energenata. Dolar je ojačao u odnosu na druge valute, a na sjednicama FED-a i ECB-a donesena je odluka o zamrzavanju referentnih kamatnih stopa, a cijene američkih obveznica su porasle, istaknuo je.

Takvi su makroekonomski uvjeti, dodaje, doveli do promjene investicijskog ponašanja.

- To je utjecalo na skretanje investicija sa zlata na druge klase, prije svega na obveznice koje imaju fiksan prinos, naglasio je.

Govoreći o kretanju cijena nafte, Potočki je upozorio na izvanredne poteze velikih sila.

- Cijena nafte je pala uslijed intervencije kroz dvije mjere. To je oslobađanje strateških zaliha, a s druge strane, SAD je privremeno ukinuo sankcije Rusiji na izvoz nafte. Iz toga se vidi koliko je situacija ozbiljna, rekao je.

Osvrnuo se i na stanje na tržištu nekretnina u kontekstu sigurnosnih rizika, povlačeći paralelu s Bliskim istokom.

- Što se tiče nekretnina, to je lokalna oklada i tu moramo biti oprezni, znajući da turizam i građevinarstvo čine više od 30 posto BDP-a Hrvatske, upozorio je.

- Suštinski se ništa nije promijenilo po pitanju zlata, samo su se promijenile okolnosti oko nas, dodao je.

"Velike su razlike između investicijskog i 'papirnatog zlata'"

Posebno je naglasio razliku između različitih oblika ulaganja u zlato.

- Velike su razlike između "papirnatog" zlata, ETF-ova i investicijskog, fizičkog zlata. Prošli tjedan bilo je oko pet bilijuna dolara prometa ETF-ova gdje su se kratkoročne pozicije saldirale. Onda je promet bio veći i bio je pritisak cijene prema dolje, objasnio je.

Istodobno, pojedine države reagiraju aktiviranjem vlastitih rezervi.

- S druge strane, neke zemlje iz Perzijskog zaljeva bile su primorane dio deviznih rezervi angažirati u zlatu kako bi došle do likvidnosti i zaštitile svoje valute. Zbog toga postoje zlatne rezerve, zaključio je Potočki.