Predsjednik uprave JANAF-a: Hrvatska nema problema s opskrbom nafte

Globalnu energetsku krizu izazvanu brojnim sukobima i blokadama ključnih trgovinskih pravaca te utjecaj iste na Hrvatsku komentirao je gost u Dnevniku HRT-a predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić.

Stjepan Adanić komentirao je produljenje dozvole za trgovanje naftom sa srbijanskim NIS-om istaknuvši da su već navikli na mjesečne neizvjesnosti vezane za produljenje dozvole te je dodao kako su jako zadovoljni što su dobili licencu za do kraja tekućeg mjeseca.

- To je jako važno za ispunjenje ugovora koji mi imamo s Naftnom industrijom Srbije i u tom smislu smo jako sretni i zadovoljni i zahvaljujemo Vladi Republike Hrvatske jer se ona najviše založila u tom smislu da se licencija dobije u situacijama kada je NIS pod sankcijama, kazao je predsjednik Uprave JANAF-a.

- Mi isto tako imamo američke odvjetnike koji rade za nas i koji u State Departmentu štite i promoviraju naše interese što se tiče JANAF-a, dodao je.

Pri tome Adanić je naglasio kako ''zadnju riječ u licencama imaju Amerikanci'' dodavši da oni dodjeljuju licencu ovisno o informacijama koje dobivaju od Hrvatske, a poglavito Srbije, vezano za pregovore o prodaji ruskog udjela u vlasništvu NIS-a.

Također je istaknuo kako ''nije prvi puta da JANAF nije dobio licencu'' objasnivši kako su prošle godine u listopadu, studenom i prosincu bili bez licence.

- To je utjecalo na poslovanje JANAF-a, međutim mi smo financijski moćna tvrtka koja dobro posluje i promišlja svoju budućnost te je te stvari jednostavno mogla nadoknaditi, ustvrdio je, dodavši kako je to uzrokovalo određene političke i gospodarske probleme u Srbiji.

Novi ugovor između JANAF-a i MOL-a

Predsjednik uprave JANAF-a osvrnuo se na namjeru MOL-a da otkupi ruski udio u vlasništvu NIS-a te ugovor koji JANAF ima s MOL-om, a koji ističe krajem godine.

- Mi nemamo utjecaj na prijenos vlasništva ruskog u nerusko vlasništvo, to mora napraviti Republika Srbija i NIS kao i ruski vlasnici koji imaju 56 posto vlasništva u NIS-u, a onaj tko to u ovom momentu želi kupiti je MOL koji je u pregovorima. Hoće li oni to kupiti ili ne, to ne znamo, ali kad se oni dogovore to mora ići na reviziju i na suglasnost Uredu za kontrolu strane imovine u SAD-u kako bi oni rekli da je to u redu, da tu nema nekih zakulisnih igara, povrata ili nekih drugih stvari, opisao je proces.

O novom ugovoru JANAF-a s MOL-om koji je potpisan sredinom ove godine Adanić je rekao kako on uključuje ''za ovu godinu 2 milijuna tona nafte po određenoj tarifi koju su prije osporavali, a sad im je to prihvatljiva i dobra tarifa''.

- Mi smo poslovnu elitu iz MOL-a, njihov menadžment, pozvali ovdje u Zagreb odnosno na Omišalj da negdje sredinom mjeseca pregovaramo o novom ugovoru, a ovaj ugovor će vrlo brzo doći kraju. Mi kao odgovorna kompanija moramo unaprijed razmišljati što će biti za sljedeću godinu s MOL-om, poručio je.

- Mi predlažemo da mi sve njihove potrebe na neki način zadovoljimo s naše strane odnosno JANAF-om. Oni prerađuju sirove nafte negdje oko 11 milijuna tona u rafineriji Százhalombatta u Mađarskoj i rafineriji u Bratislavi u Slovačkoj. Mi smo i prije njima rekli, a i sad ćemo im reći, da ćemo sve svoje kapacitete i infrastrukturu staviti na raspolaganje za transport te nafte i mi smo to u mogućnosti njima dostaviti, ne samo 11 milijuna tona nego i nešto više, pojasnio je Adanić.

Pri tome je naglasio kako MOL-u nude svoje usluge ''po normalnim komercijalnim cijenama koje nisu veće od cijena koje oni već plaćaju za transport nafte preko Ukrajine''.

'Nije istina da Hrvatska trguje ruskom naftom'

Komentirajući trenutačnu globalnu energetsku krizu te potencijalne probleme oko opskrbe naftom Adanić je poručio kako je ''Hrvatska u dobrom položaju'' te pritom zahvalio ''Vladi Republike Hrvatske i gospodinu Plenkoviću koji je napravio LNG terminal na Krku''.

- Tu smo mi osuvremenili neke sustava Jadranskog naftovoda, napravili jedan dobar HUB na Krku i mi smo sad na neki način u puno boljoj poziciji nego neke druge države, kazao je.

- Međutim, kada vidi zavisite od jednog pravca, recimo Hormuškog tjesnaca ili Crvenog mora ili rata Rusije protiv Ukrajine onda ste u velikom problemu. Mi smo to premostili da smo na neki način predvidjeli tu situaciju i preventivno djelovali te sada imamo dovoljno plina i nafte iz nekoliko pravaca, ustvrdio je.

- Mi ne prevozimo sankcioniranu rusku naftu od dana kada su Rusi dobili sankcije od Europske unije i SAD-a, ali prevozimo svu drugu naftu koja nije pod sankcijama, istaknuo je.

Predsjednik Uprave JANAF-a pri tome je demantirao određene navode u medijima da ''Hrvatska kupuje i transportira naftu ruskog porijekla preko Jadranskog naftovoda''.

- To nije točno, to su totalne izmišljotine i ja ne znam zašto se to plasira u javnost jer na neki način reputacijski šteti nama i stvara dojam da je Hrvatska ta država koja krši sankcije. Upravo suprotno, Hrvatska poštuje sve sankcije i sankcijski režim i JANAF ne transportira rusku naftu jer je ona pod sankcijama. Od 2022. mi nismo primili ni jedan jedini brod ni za jednog svog poslovnog partnera, niti za INA-u, NIS ili MOL, poručio je.

Preslagivanje svjetske energetske geopolitike

Dugotrajni napadi jemenskih hutista i nestabilnost u Adenskom zaljevu dodatno ugrožavaju tržište nafte i globalne opskrbne lance. Pomorska kriza na Crvenom moru prisilila je energetsko tržište na preusmjeravanje tankera oko Afrike. I dalje nesiguran prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac i zapadni embargo na rusku naftu, potpuno su redefinirali svjetsku energetsku geopolitiku.

Saudijski naftovod dug 1200 kilometara ključna je strateška arterija putem koje se saudijska nafta s istočnih polja prevozi do Crvenog mora, i tako zaobilazi Hormuški tjesnac. No napadi jemenskih hutista ugrožavaju i taj pomorski izvozni pravac. Oružani sukobi otežavaju transport nafte, a cijene brodarskih tvrtki brzo rastu. 

- Suočavamo se s ozbiljnom vojnom eskalacijom, na što upozoravaju službeni pozivi na mobilizaciju te intenziviranje sukoba na više bojišnica, opisao je situaciju politički analitičar iz Jemena Dalil Al-Maamari.

- Troškovi vozarina i osiguranja porasli su zbog kašnjenja u dolasku brodova. To je ponajprije uzrokovano nesigurnim pomorskim putovima i poremećajem komercijalnog prometa koji povezuje Jemen, susjedne države i globalne trgovinske koridore, pojasnio je Abudulwali Jahlan, direktor Javnih službi u jemenskom Ministarstvu nafte i minerala.

Uz probleme s plovidbenim koridorima, sve je više oštećenih rafinerija, pa se povećava raskorak u cijenama između sirove nafte i naftih derivata, pogotovo dizela.

- Imamo situaciju da cijene naftnih derivata su počele rasti daleko brže nego što rastu cijene nafte pa u tom kontekstu i naše projekcije nisu vezane samo za naftu nego promatramo i cijene naftnih derivata, istaknuo je Ante Žigman, guverner Hrvatske narodne banke.

Zasad izbjegnut 'crni' scenarij

Iako su cijene nafte na vrlo visokim razinama - malo niže ili više od 100 dolara po barelu, najgori su scenariji, kažu analitičari, ipak izbjegnuti. U "crnim" scenarijima europskih središnjih banaka kalkuliralo se s cijenama od 120, pa čak i 150 dolara po barelu.

- Snažan rast cijena energenata kojeg smo se pribojavali na proljeće se nije dogodio i zapravo je svjetska ekonomija pokazala svoju poznatu fleksibilnost da se do energenata dolazi ili kroz povećana ulaganja u obnovljive izvore ili da se kroz promjene ruta energetskih tokova energenti ipak isporuče krajnjem kupcu, kazao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Iako je većina europskih država osigurala alternativne opskrbne pravce, tržište i dalje osjeća cjenovni pritisak zbog restrikcija na ruske energente. Naime, europski embargo potpuno zabranjuje uvoz ruske nafte morskim putem, a Mađarska i Slovačka i dalje imaju privremena izuzeća za opskrbu kopnenim naftovodom Družba.