"Cijene u Hrvatskoj dvostruko brže rastu u odnosu na Europsku uniju"

Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su bile 4,2 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, pa je tako inflacija opet ubrzala na godišnjoj razini. Hrvatska je i u rujnu bila među zemljama s najvišom inflacijom. Hrana je kod nas 22 posto skuplja od europskog prosjeka. Trgovci s druge strane mogu biti zadovoljni, njihovi prihodi u odnosu na lani rasli su 8,8 posto.

Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica NHS-a, kazala je u emisiji "Potrošački kod" kako su prihodi rasli zato što su cijene rasle, a ne zato što su potrošači više kupovali.

- Ukoliko pogledamo popis proizvoda koji se nalazi u košaricama naših potrošača, on ostaje jednak, ako ne čak i manji, a svaka kupnja naredna je sve skuplja. Također ne smijemo zanemariti i podatke Fine gdje je neto dobit trgovaca iznosila 2,3 milijarde eura, što označava rast nekih 8,2% u odnosu na 2023. godinu, kazala je.

Građani prisiljeni kupovati - ne iz rastrošnosti, već iz potrebe

- Mi potrošači nismo rastrošni, nego smo jednostavno prisiljeni preživjeti s onim što nam se trenutno nudi i s onim sredstvima koje imamo. To se događa u situaciji kada smo dovedeni pred gotov čin gdje mi moramo kupiti prehrambene artikle, gdje mi moramo uplatiti skuplju energiju, gdje mi moramo jednostavno da bismo preživjeli s prihodima koje imamo moramo kupovati sve ono što nam trgovački lanci nude, kazao je Josip Kelemen, savjetnik platforme "Halo, inspektore".

Izabela-Delfa Mišić je kazala da smo, kad se usporedi potrošačka košarica u Hrvatskoj, i dalje najskuplji.

- To pokazuju i podaci Eurostata. Ako uzmemo harmonizirani indeks potrošačkih cijena na razini Europske unije, a to je 2,2%, dok je u Hrvatskoj 4,6%, što znači da cijene u Hrvatskoj dvostruko brže rastu u odnosu na Europsku uniju, kazala je.

Čak 80 posto kućanstava promijenilo je prehrambene navike zbog galopirajućih cijena hrane.

80% kućanstava mijenja prehrambene navike

Otkad su počela poskupljenja čak trećina kućanstava kupuje manje. Mnogi se zadužuju kako bi kupili hranu.

Većina onih s kojima smo razgovarali podupire novi bojkot trgovina bude li održan.

Procjenjuje se da je Hrvatska, kad je riječ o hrani, na oko 65 posto samodostatnosti, no kada se govori o mesu - podaci su lošiji.

Najveći problem vezano za svinjetinu sada predstavlja afrička svinjska kuga, a sve se češće spominje nestašica ali i rast cijena mesa.

Iako građani sve češće primjećuju nestašicu jaja u trgovačkim centrima, najveći proizvođač jaja u Hrvatskoj tvrdi da nema razloga za zabrinutost - ni zbog količine, ni zbog cijene.

Diljem Europe otvaraju se outleti hrane. Interes kupaca raste jer, pod pritiskom inflacije, svaki se euro okrene nekoliko puta prije nego što se potroši. 

Riječ je trgovinama koje prodaju lom robu i onu pred istekom roka trajanja. Takve trgovine postoje i u Hrvatskoj.

Outleti hrane sve popularniji 

U Francuskoj se sve češće otvaraju trgovine koje po sniženim cijenama prodaju hranu kojoj istječe rok trajanja ili oštećene proizvode.

Svake godine u ovim trgovinama spasi se oko 300 tona hrane od bacanja. Za mnoge kupce ekološke prednosti su uvjerljiv argument, a financijska ušteda još više. 

Gotova sva roba nađe kupca. Čak i kad joj na dan kupnje istječe rok.

Na policama trgovina ili putem interneta nađu se i artikli koji su malo neusklađeni, loše pakirani ili nepravilne veličine.

Unatoč stalnom rastu cijena, hrana se i dalje baca. EU stoga ulaže velike napore kako bi se to prepolovilo do 2030.

Dio trgovina bori se protiv bacanja hrane upravo na ovakav način - prodajom oštećene hrane koja je zdravstveno ispravna te prodajom viška robe koja im po jeftinijoj cijeni dolazi izravno od proizvođača.

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132-ije milijarde eura.

U Hrvatskoj se po stanovniku baci 71 kilogram na godinu. Najviše hrane baca se u kućanstvima - 76 posto.