Procjenjuje se da je Hrvatska, kad je riječ o hrani, na oko 65% samodostatnosti. No kada se govori o mesu podaci su lošiji. Najveći problem u vezi sa svinjetinom sada predstavlja afrička svinjska kuga, a sve se češće spominje nestašica.
24.09.2025.
19:22
Autor: Matija Mlinarić/S.M./Dnevnik/HRT
Procjenjuje se da je Hrvatska, kad je riječ o hrani, na oko 65% samodostatnosti. No kada se govori o mesu podaci su lošiji. Najveći problem u vezi sa svinjetinom sada predstavlja afrička svinjska kuga, a sve se češće spominje nestašica.
Iako građani sve češće primjećuju nestašicu jaja u trgovačkim centrima, najveći proizvođač jaja u Hrvatskoj tvrdi da nema razloga za zabrinutost - ni zbog količine, niti zbog cijene. Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žito grupe kaže kako ne zna zašto bio rasle cijene te da jaja sigurno ima i viška.
No svinja nema viška. Zbog širenja afričke svinjske kuge, gubi se nada i zabrinutost samo raste.
- To brine, naravno da nas brine. Je li kod nas ili susjeda – isti je problem. Nije dobro da se susjedu događaju loše stvari. Tako je normalno da brine i mene, kao i svakog normalnog građanina Slavonije, Baranje, a vjerojatno i Hrvatske, dodaje Pipunić.
Stručnjaci smatraju da je Hrvatska i do sada bila na oko 50% samodostatnosti kad je riječ o mesu. Nestašice neće biti jer će se povećati uvoz.
- To je ogromna šteta za svinjogojski sektor i naročito za gospodarske subjekte koji su pogođeni. Što se tiče i naše poljoprivrede i same opskrbe tržišta mislim da ne trebamo biti zabrinuti jer mi i ovako uvozimo puno hrane, puno svinjskog mesa, izjavila je Zvjezdana Blažić, savjetnica za poljoprivrednu i prehrambenu industriju.
Ekonomski analitičari ističu da su najveći problemi građana plaće i cijene hrane.
- Kao što vidite i mirovine i osobni dohoci su u nekom trenutku porasli, ali je vrlo brzo inflacijski ugriz pojeo realni dio kupovne moći. Uvijek ćete naći što možete kupiti, ali pitanje je cijene. Znači počne od te bazične cijene, ali pogledajte tko sve sudjeluje u formiranju cijene. Znači nije samo prvi u tom lancu, nego onda postoci koji se zidaju - logistika, trgovina, porezi utječu na krajnju cijenu, rekao je Mladen Vedriš, ekonomski analitičar.
Posljednjih nekoliko mjeseci cijene hrane rastu i malo većom stopom nego u ostatku Europe, pa građani s razlogom strepe od toga što im donosi zima.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora