Potrošački kod: Jesu li akcije trik i tko nam diktira cijene
14.11.2025.
20:34
Autor: S. Smiljanić Grubišić/D. Kovaček/D.M./Potrošački kod/HRT
PODIJELI
Ilustracija
Foto: - / Shutterstock
Prije osam godina donesen je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Domaći proizvođači očekivali su da će naći više mjesta za njihove proizvode. No tko danas ima pristup trgovačkim policama, jesu li akcijske prodaje dobro smišljen marketinški trik i tko nam diktira cijene - pitanja su kojima se bavi ovotjedni Potrošački kod.
Uvoz hrane u 2025. znatno je porastao i u posljednjih deset godina premašio vrijednost od 6,5 milijardi eura. To upozorava na visoku razinu ovisnosti o uvoznoj hrani, zbog čega će domaćim proizvođačima biti još teže doći do kupaca.
Nije jednostavno biti proizvođač u Hrvatskoj i dobro se pozicionirati na policama velikih trgovačkih lanaca. Mnogi ističu da i dalje postoji veliki problem – na deklaracijama često nije jasno naznačeno da je proizvod domaćeg podrijetla. To zbunjuje kupce, a uvoznicima daje prednost.
Mali proizvođači teško do polica velikih lanaca
Zvonimir Belić, proizvođač rajčica, kaže da se svi proizvođači bore s tržišnim uvjetima, a prije svega s konkurencijom uvezene robe.
Kako bi opstali u moru jeftinog uvoza, proizvođači jabuka odlučili su se udružiti. To im je, tvrde, pojednostavilo put do velikih trgovačkih sustava.
– Mi smo kroz udruživanje mnogo lakše došli do lanaca, ali isto tako možemo imati i svoje interne i vanjske službe, rekao je proizvođač jabuka Luka Cvitan.
Dio malih proizvođača pokušao je samostalno plasirati svoje proizvode u velike trgovine, no nakon što se od njih tražilo da plate mjesto na polici – odustali su. Danas svoje proizvode uglavnom prodaju u manjim, specijaliziranim trgovinama.
– Sa octom smo krenuli individualno, ali kad ste mali nitko ne zna za vas – rekla je Mirjana Strancarić iz obrta za ekološku proizvodnju hrane.
Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom postoji već osam godina. Proizvođači priznaju da im je osigurao bolje uvjete poslovanja, no i dalje vide prostor za poboljšanja.
Ističu da bi se jasno trebalo definirati da se roba ne smije prodavati u određenom postotku ispod proizvodne cijene. Takva politika, upozoravaju, uništava domaće proizvođače koji, kada višak uvoza preplavi tržište, robu moraju bacati ili prodavati u bescjenje.
Domaći proizvođači očekuju da će se njihovim proizvodima otvoriti više prostora u trgovinama te da će dampinške cijene napokon postati prošlost.
U vrijeme rasta cijena na tržištu, mnogi su bili iznenađeni kada je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kaznila pojedine trgovačke lance zbog preniskih cijena. No pravila su za sve ista i jasna - tržište se mora štititi od nelojalne konkurencije.
Poslodavci smatraju da AZTN dobro štiti tržište i pošteno tržišno natjecanje, ali smeta im što Vlada pretjerano regulira, odnosno ograničava cijene u trgovinama.
- Ograničenje cijena ovih 70 proizvoda na tržištu, praktički imaju izrazito negativan utjecaj na naše primarne poljoprivredne proizvođače koji nisu u stanju i nisu konkurentni proizvesti po tako niskim cijenama i staviti ih na policu trgovačkih lanaca, i onda praktički potičemo uvoz što sigurno nam ne bi trebao biti cilj, kaže direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.
Zaštita tržišnog natjecanja i ravnopravan položaj svih gospodarskih sudionika na tržištu - važno je pregovaračko područje i za ulazak Hrvatske u zahtjevno članstvo OECD-a.
- Što se tiče tržišnog natjecanja, pristup Hrvatske OECD-u već je obavljen. Nadam se da će Hrvatska jednako uspješno i vrlo skoro odraditi i sva druga pregovaračka područja, kaže voditelj Sektora za tržišno natjecanje OECD-a Ori Schwartz.
Hrvatsko tržište dio je i zajedničkog europskog tržišta, pa je u procesu javne nabave, kažu poslodavci, iznimno važno zaštititi i hrvatske i europske tvrtke od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja.
Koje su ovlasti AZTN-a, tko danas ima pristup trgovačkim policama, jesu li akcijske prodaje dobro smišljen marketinški trik i tko nam diktira cijene? Na ta i druga pitanja u Potrošačkom kodu odgovarali su Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i Marko Župa iz Udruge trgovine i logistike.